EN DE

Varšavska burza učvršćuje vodstvo pred Bečkom

Autor: Karlo Vajdić
14. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Rezultati ostvareni u prvom dijelu ove godine idu u prilog činjenici da je Varšavska burza najdominantnija na financijskom tržištu srednje i istočne Europe

Varšavska burza, zahvaljujući privatizacijskim ambicijama poljske vlade, na financijskom tržištu srednje Europe sve više učvršćuje svoju prednost ispred Beča. Krajem lipnja tržišna vrijednost domaćih kompanija, čijim se dionicama trguje na burzi u glavnom gradu Poljske, iznosila je 113 milijardi eura. Istodobno je na burzi u Beču ta brojka bila 40 milijardi eura niža, piše Wall Street Journal.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ostvareni promet, bitno važniji indikator važnosti pojedine burze, također je išao u prilog Varšavi. Tamo je u šest mjeseci protrgovano gotovo 25 milijardi eura vrijednosnica. Bečka burza je u tom razdoblju imala promet od 20,7 milijardi eura kao i burza u Ateni. Za usporedbu, na Zagrebačkoj burzi promet u prvom dijelu godine nije dosegnuo ni milijardu eura .Unatoč snažnom rastu Varšavska burza još je vrlo daleko od zapadnoeuropskih rivala. Tržišna kapitalizacija domaćih kompanija, čije su dionice izlistane na burzi u Frankfurtu, primjerice, iznosila je više od 900 milijardi, a onih u Zürichu više od 800 milijardi eura. U svojoj konkurentskoj borbi Bečka burza želi da se burze kojima je vlasnički povezana gledaju kao jedinstveno tržište. Burza u Beču je proteklih godina stekla značajne vlasničke udjele u Ljubljanskoj, Budimpeštanskoj te Praškoj burzi. S druge strane Varšava je svoje ambicije usmjerila u pravcu bivših država Sovjetskog Saveza te je jačala veze s burzama u Ukrajini i Moskvi. No čak i ako se tržišta okupljena oko Bečke burze gledaju zajedno, Varšavska burza koju vodi Ludwik Sobolewski smanjuje svoj zaostatak. Krajem lipnja cijela grupa CEE Stock Exchange imala je tržišnu kapitalizaciju domaćih kompanija od 131,9 milijardi eura i promet od 41,3 milijarde. Burza u Varšavi uspjela je zabilježiti snažan skok od čak 70 posto na godišnjoj razini u ostvarenom prometu zahvaljujući tome što je poljska vlada prodala udjele u nekoliko velikih kompanija. Poljska vlast se na taj potez odlučila kako bi donekle pokrpala proračunske prihode. Na burzi su tako provedene inicijalne javne ponude najveće poljske osiguravajuće kuće PZU te proizvođača električne energije Tauron. Vrijednost dionica prodanih u samo te dvije ponude iznosila je 3,8 milijardi dolara. Pod vodstvom Sobolewskog poljska je burza znatne resurse usmjerila u jačanje svojeg poslovanja inicijalnih javnih ponuda. Zahvaljujući tome, po broju obavljenih IPO-a Varšavska burza je na samome europskom vrhu zajedno s Londonskom burzom. Poljska je vlada svojevremeno pokušala privatizirati i samu burzu, no pokušaj prodaje kompaniji Deutsche Börse, koja upravlja burzom u Frankfurtu, propao je. Vlada je najavila da će ipak privatizirati burzu krajem godine. Na prodaju bi se tako trebalo naći 63 posto dionica same burze. Ako vodstvo te burze nastavi na sadašnjem putu, interesa ne bi trebalo nedostajati.

Varšavska burza, zahvaljujući privatizacijskim ambicijama poljske vlade, na financijskom tržištu srednje Europe sve više učvršćuje svoju prednost ispred Beča. Krajem lipnja tržišna vrijednost domaćih kompanija, čijim se dionicama trguje na burzi u glavnom gradu Poljske, iznosila je 113 milijardi eura. Istodobno je na burzi u Beču ta brojka bila 40 milijardi eura niža, piše Wall Street Journal.

Ostvareni promet, bitno važniji indikator važnosti pojedine burze, također je išao u prilog Varšavi. Tamo je u šest mjeseci protrgovano gotovo 25 milijardi eura vrijednosnica. Bečka burza je u tom razdoblju imala promet od 20,7 milijardi eura kao i burza u Ateni. Za usporedbu, na Zagrebačkoj burzi promet u prvom dijelu godine nije dosegnuo ni milijardu eura .Unatoč snažnom rastu Varšavska burza još je vrlo daleko od zapadnoeuropskih rivala. Tržišna kapitalizacija domaćih kompanija, čije su dionice izlistane na burzi u Frankfurtu, primjerice, iznosila je više od 900 milijardi, a onih u Zürichu više od 800 milijardi eura. U svojoj konkurentskoj borbi Bečka burza želi da se burze kojima je vlasnički povezana gledaju kao jedinstveno tržište. Burza u Beču je proteklih godina stekla značajne vlasničke udjele u Ljubljanskoj, Budimpeštanskoj te Praškoj burzi. S druge strane Varšava je svoje ambicije usmjerila u pravcu bivših država Sovjetskog Saveza te je jačala veze s burzama u Ukrajini i Moskvi. No čak i ako se tržišta okupljena oko Bečke burze gledaju zajedno, Varšavska burza koju vodi Ludwik Sobolewski smanjuje svoj zaostatak. Krajem lipnja cijela grupa CEE Stock Exchange imala je tržišnu kapitalizaciju domaćih kompanija od 131,9 milijardi eura i promet od 41,3 milijarde. Burza u Varšavi uspjela je zabilježiti snažan skok od čak 70 posto na godišnjoj razini u ostvarenom prometu zahvaljujući tome što je poljska vlada prodala udjele u nekoliko velikih kompanija. Poljska vlast se na taj potez odlučila kako bi donekle pokrpala proračunske prihode. Na burzi su tako provedene inicijalne javne ponude najveće poljske osiguravajuće kuće PZU te proizvođača električne energije Tauron. Vrijednost dionica prodanih u samo te dvije ponude iznosila je 3,8 milijardi dolara. Pod vodstvom Sobolewskog poljska je burza znatne resurse usmjerila u jačanje svojeg poslovanja inicijalnih javnih ponuda. Zahvaljujući tome, po broju obavljenih IPO-a Varšavska burza je na samome europskom vrhu zajedno s Londonskom burzom. Poljska je vlada svojevremeno pokušala privatizirati i samu burzu, no pokušaj prodaje kompaniji Deutsche Börse, koja upravlja burzom u Frankfurtu, propao je. Vlada je najavila da će ipak privatizirati burzu krajem godine. Na prodaju bi se tako trebalo naći 63 posto dionica same burze. Ako vodstvo te burze nastavi na sadašnjem putu, interesa ne bi trebalo nedostajati.

Problemi

Nedostatna transparentnost
Slično kao i na Zagrebačkoj burzi, na Varšavskoj se također nalazi znatan broj kompanija koje imaju malen broj dionica u slobodnoj prodaji. Zajedno s nedostatnom transparentnošću to pridonosi većoj mogućnosti insajderskog trgovanja. To također predstavlja plodno tlo za veće oscilacije u cijenama dionica i špekulativno trgovanje.

Autor: Karlo Vajdić
14. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati