Koncem mjeseca, točnije 27. i 28. lipnja, u Bruxellesu će pod okrilljem EU i Pakta o stabilnosti biti otvoreni pregovori o uvjetima pod kojima bi se od iduće godine odvijala slobodna trgovina među devet zemalja koje će tvoriti Ceftu: Hrvatska, Rumunjska, Bugarska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija i Moldavija te teritorij Kosova. Hrvatsko izaslanstvo koje će u gospodarskom dijelu voditi državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vladimir Vranković, a u dijelu poljoprivrede pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić u pregovorima će se rukovoditi osnovnom platformom koja polazi od načela da se u pregovorima ne smije ići ispod razine liberalizacije postignute bilateralnim ugovorima, odnosno da se ta razina u okviru multilateralnog ugovora može samo nadograditi. Osim samog okvira trgovine među budućim članicama Cefte, pregovori će hrvatskim gospodarstvenicima biti korisni i u dijelu koji će “rasvijetliti” niz trenutnih nepoznanica vezanih uz ugovor o slobodnoj trgovini sa Srbijom i Crnom Gorom. Jedna razina je definiranje u kojoj mjeri i hoće li uopće doći do nekih promjena u tom ugovoru s obzirom na to da je potpisan u vrijeme kada su te dvije države unatoč razdvojenim carinama ugovorile iste obveze međusobne trgovine s Hrvatskom. Zasad, naime, postoje tek očekivanja da će Crna Gora, koja nije pravna sljednica bivše države, preuzeti sve obveze iz tog ugovora s Hrvatskom, a za Srbiju će prestati biti relevantna neka ograničenja vezana uz trgovinu maslinovim uljem ili ribama, koja su se i prije zapravo odnosila na Crnu Goru. Međutim, pregovori bi, barem prema očekivanjima gospodarstvenika, trebali dati i neke odgovore na otvorene probleme, stalno prisutne u trgovini sa Srbijom. Konkretno, ostaje otvoreno pitanje može li se prihvatiti argument vlade Srbije da se sporazum o slobodnoj trgovini u dijelu trgovine duhanskim proizvodima ne primijenjuje do 2009. godine, do kada Srbija navodno na temelju ugovora s dvjema multinacionalnim kompanijama koje su preuzele tamošnje dvije tvornice cigareta u Vranju i Nišu štiti domaće tržište naplaćivanjem 10 puta većih trošarina na uvoz cigareta od onih koje plaćaju domaći proizvođači.

Unutar domaće administracije postoje različita razmišljanja kako riješiti taj problem koji može otežati i usporiti plan da pregovarački proces bude dovršen do kraja ove godine. Naime, pojedini u svojim razmišljanjima polaze od slične situacije koju smo u vlastitom dvorištu imali s HT-om, a kojemu je država do određenog roka jamčila monopol. Stoga smatraju da bi se u tom segmentu mogao postići kompromis u duhu preporuka koje je zemljama potencijalnim članicama Cefte dao Erhard Busek da pregovaraju i “u dobroj vjeri čine nužne kompromise, gledajući dalje od uskih i katkad kratkoročnih nacionalnih interesa”. Zagovornici takva smjera smatraju oportunim sagledati realnu situaciju, odnosno uvažiti pozicije srbijanske vlade, a zauzvrat pokušati taj ustupak kompenzirati određenom koncesijom. U takvim razmišljanjima druga struja u administraciji ipak vidi potencijalno ozbiljan presedan jer se, tvrde, time pristaje na zaobilaženje principa nužan za uspjeh Cefte, po kojemu je međunarodni ugovor kakav je Hrvatska sklopila sa Srbijom o slobodnoj trgovini iznad domaćeg zakonodavstva, a posebice pojedinačnih ugovora s pojedinim investitorom.

Pravila WTO-a
“Ako je Srbija sporazum s dvije multinacionalke sklopila nakon potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini, to znači da je ignorirala međunarodnu obvezu, a ako je sporazum sklopljen prije ugovora o slobodnoj trgovini s Hrvatskom, onda su u pregovorima nastupili neiskreno i preuzeli međunarodnu obvezu koju neće ispuniti”, tumači jedan od naših sugovornika. Objašnjava i da bi prestanak inzistiranja na pridržavanju sporazuma značio i odustajanje od pravila WTO-a, što bi dovelo u pitanje mogućnost uređivanja budućih odnosa s obzirom na to da većina budućih članica nije u članstvu WTO-a i nema visoku razinu sporazumnih odnosa s EU. Naime, u slučaju trošarina za cigarete, riječ je o tipičnom primjeru porezne diskriminacije koju WTO obvezno sankcionira. Sličan primjer, iako manje javno eksponiran, u trgovinskim odnosima sa Srbijom je i pitanje trošarina na voćne sokove, kojim Srbija također krši pravila WTO-a. Tamošnjim se proizvođačima ne naplaćuju trošarine, a za sve uvozne voćne sokove trošarine se naplaćuju što sokove ostalih industrija, kako u Hrvatskoj tako i budućih članica Cefte, čini nekonkurentnima na tom tržištu. Smatra se da se o tom pitanju dosad nije mnogo govorilo s obzirom na to da hrvatski proizvođači, uz procjenu da su ionako nekonkurentni u Srbiji zbog jake tamošnje proizvodnje temeljene na domaćoj sirovinskoj bazi, nisu ni pokušavali ozbiljnije ući na to tržište za razliku od TDR-a koji je i u uvjetima kada je to za njega nepovoljno još prisutan u Srbiji i čeka uređivanje tržišta i ravnopravne uvjete. Za godinu dana TDR, navodno, srbijanskoj vladi uplati za istu količinu cigareta 120 milijuna kuna trošarina više nego tamošnji proizvođači.

Rješavanje sporova
Da bi se takve situacije mogle rješavati unutar buduće zajednice Cefte, tek treba pronaći pravo rješenje. Članice dosadašnje Cefte svoje su ozbiljnije sporove uvijek rješavale pred WTO-om, no to više neće moći biti slučaj s obzirom na to da nove članice WTO ne može sankcionirati jer nisu njezine članice. Upitno je mogu li se sporovi rješavati i pod paskom EU s obzirom na to da većina tih država nema riješene institucionalne odnose s EU, a pojedine poput Kosova kao zasebne jedinice unutar buduće Cefte zasigurno još duže vrijeme neće ući u obzir jer nije politički definirana sudbina tog teritorija.

Mirela Klanac

Kako vratiti BiH u okvire ugovora?

Očekuje se da će o tim pitanjima slične probleme imati i Bosna i Hercegovina, prema kojoj se primjenjuje isti režim trošarina i na duhan i na voćne sokove, bez obzira na postojanje ugovora o slobodnoj trgovini. S druge strane, ta otvorena pitanja ne bi trebala spriječiti Hrvatsku da u Srbiji potraži “saveznika” u pokušaju da se ponašanje BiH vrati u okvire potpisanih ugovora. Podsjetimo, nedavno je Vijeće ministara BiH, kao prošle godine Hrvatskoj, ukinulo bescarinski režim pri uvozu mesa i mlijeka iz Srbije.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe