Prema podacima vodećih hrvatskih izvoznika u arapske zemlje, prije svega u Egipat, hrvatska bukva je i dalje nekonkurentna i preskupa u usporedbi sa sličnim asortimentima iz zemalja regije, a glavna konkurencija su rumunjske tvrtke koje bukvu plasiraju bez ikakvih uvoznih carina jer je Rumunjska članica EU.

Hrvatska još nema potpisani trgovački sporazum s Egiptom kojim bi se našim izvoznicima smanjili ulazni troškovi na to važno tržište, koje je u ovom razdoblju, ali i u protekle dvije godine, tijekom najsnažnijeg razdoblja svjetske krize jedino pokazivalo znakove stabilnosti i koje je, možemo naglasiti, spasilo mnoge hrvatske prerađivače bukve. Osim hrvatskih izvoznika bukove građe, na tržište arapskih zemalja pojačano izvoze i skandinavske zemlje, posebice asortimente mekog drva jele/smreke/bora, čiji su izvoz u protekloj krizi udvostručili. Unatoč činjenici da je to tržište pokazivalo znakove dobre konjunkture, mnogi hrvatski pilanari nisu uspjeli zadržati kontinuitet isporuka bukve za Egipat jer se na tom tržištu može uspjeti logikom većeg obujma proizvodnje i proizvodne specijalizacije. Hrvatsko tržište bukve svakako je u padu, a trgovci procjenjuju da je ove godine plasirano na tržište oko 30 posto manje bukovih trupaca u odnosu na prethodna razdoblja, posebice prije 2008. godine. Trgovci drvom ističu da je objektivna usporedba cijena domaće bukve nemoguća zbog primjene normi JUS, odnosno prepisanih normi HR, a ne europskih. Zemlje EU koriste norme ABC za oblo drvo, dok se u zemljama bivše države i dalje koristi klasifikacija trupaca prema prvoj, drugoj i trećoj klasi pa se provođenjem usporedbe ta dva standarda uspoređuju “kruške i jabuke”. Pomalo je neobično da se u jeku ulaska u EU i prihvaćanjem cijeloga paketa zakona i europskog “aquis communitare” ne postavlja pitanje primjene europskih normi koje se dugoročno neće moći izbjeći.