Nastup na sajmovima i izlazak na provjerena tržišta poput EU dio su strategije kojom hrvatski drvoprerađivači mogu ublažiti utjecaj krize.

No EU uza svu sigurnost i pouzdanost poslova nije tržište koje može donijeti većini proizvođača velik preokret u poslovanju. Nova tržišta poput Rusije i Turske tek treba otvoriti i na njima treba pristupiti realizaciji mnogih marketinških eksperimenata kojima će se provjeravati i dokazivati konkurentnost naših drvnih proizvoda i namještaja te otvarati pojedine tržišne niše. Više nije dovoljno imati dobar proizvod jer to danas imaju gotovo svi koji sudjeluju u globalnoj tržišnoj utakmici. Tržište favorizira domišljate, hrabre i smjele proizvođače koji viču da je njihov “Made in …xx” najbolji proizvod, da imaju najpovoljnije cijene i dobre karakteristike proizvoda, ekološku pozadinu i da se pažljivo odnose prema okolišu. Danas se na većini tržišta traži gomila certifikata, ali i sve češće društveno odgovorno poslovanje. Prodaje se stil i priča, pozadina svakoga proizvodnog procesa koji se odvijao pod nadzorom odgovornih tvrtki. Kupci su postali zahtjevni i o svakom proizvodu koji kupe žele doznati puno detalja. Takav pristup međunarodnom marketingu iziskuje velika sredstva i, što nije nevažno, kvalitetne kadrove. Imamo li dovoljno sredstava i imamo li dovoljno obučenog kadra? Najbolje je provjeriti s tvrtkama na terenu.

Što misle o konkurentnosti hrvatske drvne industrije u izvozu?

Zdravko Požgaj, Parketi Požgaj
Zbog devalvacije poljskog zlota većina izvoznika na njemačko tržište polako, ali sigurno gubi svoje dosadašnje mjesto na tom tržištu. Vrlo je slično i s drugim tržištima: hrvatski proizvod je sve manje konkurentan, ali ne zbog kvalitete, već zbog cijene. Porast cijena inputa hrvatskih proizvođača očituje se u krajnjoj cijeni proizvoda koja je danas sve manje konkurentna te smo prisiljeni tražiti nova tržišta. Velik potencijal predstavljaju tržišta na kojima stanogradnja barem donekle nije stala, no na većini tržišta ne vladaju pozitivne gospodarske prilike.

Hrvoje Svetina, DI Novoselec
Na tržištu masivnog i lamel parketa u zemljama zapadne Europe došlo je do velikih promjena koje su imale negativan utjecaj na domaće proizvođače. Tu mislim na preplavljenost jeftinim proizvodima s Dalekog istoka te na pojavu velikog broja europskih proizvođača drvenih podova koji na našim tradicionalnim tržištima konkuriraju nižim troškovima rada i energije te povoljnom nacionalnom tečajnom politikom. U masivnom hrastovom namještaju na stranim tržištima pokušavamo biti konkurentni nudeći proizvod koji prati interakcija s kupcem te prvoklasni servis.