Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre
Ingra je unatoč ostvarenoj operativnoj dobiti od 38,7 milijuna kuna u 2009. godini iskazala ukupni negativni rezultat od 71,3 milijuna kuna. Pad prihoda u 2009. godini uzrokovan je ponajviše završetkom najveće Ingrine investicije Arene Zagreb.

Pad prihoda posljedica je i ekonomske krize, osjetnog pada marži i značajno povećanog tereta financiranja. Ingra je na vrijeme prepoznala situaciju i sredinom 2009. pokrenula restrukturiranje kako bi se što bolje prilagodila novonastalim uvjetima na tržištu. Racionalizirali smo poslovanje i to na svim razinama, smanjili smo fiksne troškove s ciljem efikasnijeg upravljanja tvrtkom. Također, smanjen je i broj organizacijskih jedinica, a smanjili smo i broj zaposlenika za 25 posto. U značajnoj mjeri smanjili smo i naše obveze prema dobavljačima za više od 350 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Ingra je istovremeno uredno servisirala sve svoje financijske obaveze prema bankama i investitorima. Za Ingru je ključno financijsko restrukturiranje koje se provodi sa ciljem reprograma financijskih obaveza u kvalitetan dugoročan instrument. Prošlog tjedna najavljena Skupština vlasnika obveznica koja će se održati 16. srpnja važan je dio ovog restruktrurinja jer će se na njoj predložiti donošenje odluke o produljenju dospijeća obveznica za pet godina čime se vraćanje obveznica prilagođava planiranim prihodima. Vjerujemo da će aktivnosti koje smo poduzeli prošle godine na jačanju naše prisutnosti na inozemnim tržištima dati pozitivne rezultate. U prilog tome govore povratne informacije s naših tradicionalnih tržišta, prvenstveno sjeverne Afrike i Srednjeg Istoka. Očekujemo da će se naše poslovanje stabilizirati već u drugoj polovici 2010. godine.

Miroslav Bunić, glavni direktor Zagorje Tehnobetona
Gospodarska kriza je 2009. godine snažno pogodila graditeljski sektor. Zagorje Tehnobeton je unatoč toj činjenici ostvario rast prihoda i zaposlenosti zahvaljujući širokoj lepezi investitora koji nam povjeravaju poslove na gradnji velikog spektra građevina vrlo različitih namjena, primjenjujući sve vidove gradnje. Za to smo osigurali tehnološku osnovu i osoblje za takav izazov, u godinama velike graditeljske ekspanzije. Godina je bila u znaku stranih ulagača u Hrvatsku koji su nam povjeravali projekte značajnih prijelaznih radova iz 2008., ali i intenzivnih priprema za izlazak na strana tržišta, s prvim konkretnim projektom u 2010. godini. Zbog sveprisutne “gladi” za poslovima u graditeljstvu prisutan je kontinuirani pritisak na smanjenje cijene gradnje zbog sve žešće konkurencije, nerijetko i nelojalne. Mjerama racionalizacije poslovanja, modernizacije tehnološkog procesa i organizacijskim prilagodbama povećali smo svoju konkurentnu sposobnost koja se uz obradu novih tržišta odrazila na zadovoljavajuću razinu zaposlenosti, ali uz evidentno “žrtvovanje” dijela dobiti. Glavni problemi koji su pratili 2009. su nelojalna konkurencija, otežana naplata potraživanja, što se odrazilo na našu likvidnost. Najveći problem iz 2009. koji će se odraziti na poslovanje u 2010. su gotovo prepolovljene strane investicije u Hrvatsku i drastično smanjenje javnih radova. Ovu godinu, unatoč krizi koja se dodatno produbljuje, završit ćemo stabilnim poslovanjem. Ostvarenje optimističnog plana ovisit će o mogućim iznenadnim obratima na tržištu i dinamici već ugovorenih projektata.

Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda
Unatoč svim problemima sektora prošla je godina bila dosad najbolja za Dalekovod. S domaćeg tržišta ostvareno je oko 1,6 milijardi kuna prihoda, ponajprije od naših velikih partnera Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Hrvatskih željeznica, Hrvatske elektroprivede i Autoceste Zagreb-Rijeka. Posebno smo ponosni što smo ostvarili rast prihoda iz inozemstva koji iznosi 650 milijuna kuna te što je pola našega profita ostvareno u inozemstvu. Dalekovod je kroz projekte i prodaju robe bio prisutan na tržištima od Švedske i Norveške do Albanije i Kazahstana i dobivao je poslove na međunarodnim natječajima u konkurenciji s uglednim inozemnim tvrtkama. Ove godine planiramo iz inozemstva ostvariti oko 900 milijuna kuna zarade i uz već postojeća inozemna tržišta sudjelujemo na natječajima i na novima – Ukrajini, Libiji, Nigeriji i Arapskom poluotoku. Kroz poslove u inozemstvu planiramo kompenzirati velik pad prihoda na domaćem tržištu, ali ove godine ukupni će rezultati ipak biti slabiji jer su investicije, pa čak i one za koje imamo potpisane ugovore, odgođene. Kao odgovor na krizu, uz mjere štednje koje uključuju i smanjenje plaća i troškova od 10 posto, ali bez znatnog smanjenja broja zaposlenih, Dalekovod je ušao i u novu nišu poslova. Gradnja cjevovoda za Plinacro, gradnja proizvodnih hala za privatne naručitelje i trgovačkih centara također je dio strategije kojom se zadržavaju postojeći kapaciteti i osigurava prihod kada je došlo do pada javnih investicija. Zadovoljni smo što su ove godine javna poduzeća znatno popravila svoju likvidnost, problem koji je lani bio iznimno izražen.