Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Ovrhe kao Vladina slamka spasa za Finu

Autor: Marija Brnić
04. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Izbor Fine u trenutku kada, nakon gubitka monopola u poslovima platnog prometa, i sama prolazi proces restrukturiranja i otpuštanja, mnoge je zasmetao

U vladinu Programu za gospodarski oporavak mnogi su uočili kako je velik broj aktivnosti i zadataka koje se navodi kao reformske zapravo trebao biti uobičajen posao Vlade, koje ne bi trebalo isticati među one kojima će se dati ekstra napor.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Novela ovršnih zakona koje je na prošlotjednoj sjednici Vlada donijela ipak se ne svrstava među takve. Riječ je o jednom od najcjelovitijih važnih reformskih projekata u koji će Hrvatska ući u narednom razdoblju. O poboljšanju sustava naplate ovrha u Hrvatskoj se godinama razgovara. Poduzetnici preko svojih institucija uporno traže unapređenje sustava naplate i time veću sigurnost, a i sama je Vlada konačno prije godinu dana usvojila Stratešku studiju za učinkovitiji način ovrhe, označenu kao prvi korak za ulazak u radikalnu reformu ovršnog sustava. Cilj pothvata je ubrzati trajanje ovršnog postupka i pojednostaviti ga, a zaživljavanjem novog sustava bi se ujedno postigao pozitivan efekt u sudstvu, budući da bi ga se, prijenosom ovlasti provedbe ovrha na javne ovršitelje, rasteretilo tih procesa. Ipak, detalj koji je u ovoj reformi izazvao najviše reakcije je angažman Financijske agencije. Njoj je jednim od zakona iz ovog paketa povjerena provedba ovrha na novčanim sredstvima, od obrade ovršnih rješenja preko obračuna zateznih kamata do slanja naloga bankama u kojima ovršnik ima račun. Izbor Fine, i to u trenutku kada, nakon gubitka monopola u poslovima platnog prometa, i sama prolazi proces restrukturiranja i otpuštanja velikog broja zaposlenih, gotovo 800, mnoge je zasmetao. Naravno, prvenstveno stoga što zbog novog zakona o platnom prometu, koji stupa na snagu iduće godine, Vlada i na ovaj način očigledno Fini nastoji osigurati slamku spasa. Više od involviranja same Fine u ovaj segment, bankarski sektor pobunio se zbog poslova za koje bi ona bila zadužena. Premda se ministar financija Ivan Šuker pohvalio da je slomio otpor banaka prema toj opciji, stvar još nije gotova. Namjeri da se dužnicima, osim sredstava s kunskih i deviznih računa može sjesti i na štedne uloge, kao i na oročeni novac po isteku oročenja, bankari će se očito žestoko buniti. Tvrde doći će do kaosa, a ni propis nije usklađen s europskim standardima, što, s obzirom koliko Vlada vodi računa o tome kod donošenja novih zakona, teško da možemo povjerovati. Ipak, upravo će odolijevanje otporu bankarskog pritiska na donošenje u Saboru jednog od predloženih zakona za ovršnu reformu biti ključan test za provedbu novih propisa. Jer velikih zahvata u ovršni je zakon s istom težnjom bilo i dosada, ali je očekivani rezultat ipak izostao.

U vladinu Programu za gospodarski oporavak mnogi su uočili kako je velik broj aktivnosti i zadataka koje se navodi kao reformske zapravo trebao biti uobičajen posao Vlade, koje ne bi trebalo isticati među one kojima će se dati ekstra napor.

Novela ovršnih zakona koje je na prošlotjednoj sjednici Vlada donijela ipak se ne svrstava među takve. Riječ je o jednom od najcjelovitijih važnih reformskih projekata u koji će Hrvatska ući u narednom razdoblju. O poboljšanju sustava naplate ovrha u Hrvatskoj se godinama razgovara. Poduzetnici preko svojih institucija uporno traže unapređenje sustava naplate i time veću sigurnost, a i sama je Vlada konačno prije godinu dana usvojila Stratešku studiju za učinkovitiji način ovrhe, označenu kao prvi korak za ulazak u radikalnu reformu ovršnog sustava. Cilj pothvata je ubrzati trajanje ovršnog postupka i pojednostaviti ga, a zaživljavanjem novog sustava bi se ujedno postigao pozitivan efekt u sudstvu, budući da bi ga se, prijenosom ovlasti provedbe ovrha na javne ovršitelje, rasteretilo tih procesa. Ipak, detalj koji je u ovoj reformi izazvao najviše reakcije je angažman Financijske agencije. Njoj je jednim od zakona iz ovog paketa povjerena provedba ovrha na novčanim sredstvima, od obrade ovršnih rješenja preko obračuna zateznih kamata do slanja naloga bankama u kojima ovršnik ima račun. Izbor Fine, i to u trenutku kada, nakon gubitka monopola u poslovima platnog prometa, i sama prolazi proces restrukturiranja i otpuštanja velikog broja zaposlenih, gotovo 800, mnoge je zasmetao. Naravno, prvenstveno stoga što zbog novog zakona o platnom prometu, koji stupa na snagu iduće godine, Vlada i na ovaj način očigledno Fini nastoji osigurati slamku spasa. Više od involviranja same Fine u ovaj segment, bankarski sektor pobunio se zbog poslova za koje bi ona bila zadužena. Premda se ministar financija Ivan Šuker pohvalio da je slomio otpor banaka prema toj opciji, stvar još nije gotova. Namjeri da se dužnicima, osim sredstava s kunskih i deviznih računa može sjesti i na štedne uloge, kao i na oročeni novac po isteku oročenja, bankari će se očito žestoko buniti. Tvrde doći će do kaosa, a ni propis nije usklađen s europskim standardima, što, s obzirom koliko Vlada vodi računa o tome kod donošenja novih zakona, teško da možemo povjerovati. Ipak, upravo će odolijevanje otporu bankarskog pritiska na donošenje u Saboru jednog od predloženih zakona za ovršnu reformu biti ključan test za provedbu novih propisa. Jer velikih zahvata u ovršni je zakon s istom težnjom bilo i dosada, ali je očekivani rezultat ipak izostao.

Autor: Marija Brnić
04. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close