ZAGREB – Novim modelom pomoći za štete od elementarnih nepogoda koji Sanaderova Vlada predlaže zakonom o elementarnim nepogodama poljoprivredne će proizvođače poticati na znatno veće osiguranje poljoprivredne proizvodnje. Naime, sadašnja je praksa po ocjeni ministarstva financija neodrživa jer s jedne strane proizvođači, koji elementarnim nepogodama trpe štet dobivenim sredstvima ne mogu sanirati štetu, a većina lokalnih i regionalnih samouprava ne osigurava sredstva za tu namjenu, pa se pomoć svodi na simbolične iznose pomoći iz državnog proračuna, i to za fizičke osobe koje nisu obuhvaćene modelom državne potpore. Novi model koji predlaže Vlada angažman je svih navedenih instanci, i to kroz zajedničko sudjelovanje u plaćanju police osiguranja od mogućih šteta od elementarnih nepogoda u poljoprivredi. Država bi pritom pridonijela s učešćem od 40 posto, županije bi snosile 20 posto troškova police osiguranja, jednako koliko i općine i gradovi, a ostatih 20 posto plaćao bi osiguranik. Prema računici ministra Ivana Šukera, prosječna polica osiguranja poljoprivredne proizvodnje iznosi oko 374 kune po hektru za vrijednost osigurane proizvodnje po hektru u iznosu od 8731 kunu, što znači da bi osiguranik za hektar plaćao 74,80 kuna, jednako toliko županije i gradovi, a država bi izdvojila 149,60 kuna. Tim bi se načinom obuhvatili svi proizvođači koji su osigurali poljoprivrednu proizvodnju, no i oni čija se proizvodnja zbog interesa osiguravatelja u Hrvatskoj ne osigurava. Takvim sustavom se u slučaju nepogode, kako pojašnjavaju iz Ministarstva financija, više ne bi posezalo za otpisom poreza i prireza, odgodama kredita, otpisima zakupnina ili obveze vodne naknade. Pravo na pomoć po novom bi zakonu imale samo fizičke osobe, a po dosadašnjemu i pravne osobe mogle su ostvariti to pravo, doduše u iznimnim slučajevima. Iz državnog je proračuna za pomoć u otklanjanju raznih elementarnih nepogoda 1999. godine utrošeno bilo 19,1 milijun kuna, godinu poslije 19,3 milijuna kuna, a najmanje 2001. godine, 16,3 milijuna kuna. Ta se sredstva potom raspodjeljuju na lokalne samouprave. Iznimno je, pak, visok iznos bio 2003. godine kada je iz proračuna zbog suše izdvojeno bilo 404,3 milijuna kuna, a 2004. godine iznos je vraćen u prijašnje gabarite, na 18,4 milijuna kuna.
ZAGREB – Novim modelom pomoći za štete od elementarnih nepogoda koji Sanaderova Vlada predlaže zakonom o elementarnim nepogodama poljoprivredne će proizvođače poticati na znatno veće osiguranje poljoprivredne proizvodnje. Naime, sadašnja je praksa po ocjeni ministarstva financija neodrživa jer s jedne strane proizvođači, koji elementarnim nepogodama trpe štet dobivenim sredstvima ne mogu sanirati štetu, a većina lokalnih i regionalnih samouprava ne osigurava sredstva za tu namjenu, pa se pomoć svodi na simbolične iznose pomoći iz državnog proračuna, i to za fizičke osobe koje nisu obuhvaćene modelom državne potpore. Novi model koji predlaže Vlada angažman je svih navedenih instanci, i to kroz zajedničko sudjelovanje u plaćanju police osiguranja od mogućih šteta od elementarnih nepogoda u poljoprivredi. Država bi pritom pridonijela s učešćem od 40 posto, županije bi snosile 20 posto troškova police osiguranja, jednako koliko i općine i gradovi, a ostatih 20 posto plaćao bi osiguranik. Prema računici ministra Ivana Šukera, prosječna polica osiguranja poljoprivredne proizvodnje iznosi oko 374 kune po hektru za vrijednost osigurane proizvodnje po hektru u iznosu od 8731 kunu, što znači da bi osiguranik za hektar plaćao 74,80 kuna, jednako toliko županije i gradovi, a država bi izdvojila 149,60 kuna. Tim bi se načinom obuhvatili svi proizvođači koji su osigurali poljoprivrednu proizvodnju, no i oni čija se proizvodnja zbog interesa osiguravatelja u Hrvatskoj ne osigurava. Takvim sustavom se u slučaju nepogode, kako pojašnjavaju iz Ministarstva financija, više ne bi posezalo za otpisom poreza i prireza, odgodama kredita, otpisima zakupnina ili obveze vodne naknade. Pravo na pomoć po novom bi zakonu imale samo fizičke osobe, a po dosadašnjemu i pravne osobe mogle su ostvariti to pravo, doduše u iznimnim slučajevima. Iz državnog je proračuna za pomoć u otklanjanju raznih elementarnih nepogoda 1999. godine utrošeno bilo 19,1 milijun kuna, godinu poslije 19,3 milijuna kuna, a najmanje 2001. godine, 16,3 milijuna kuna. Ta se sredstva potom raspodjeljuju na lokalne samouprave. Iznimno je, pak, visok iznos bio 2003. godine kada je iz proračuna zbog suše izdvojeno bilo 404,3 milijuna kuna, a 2004. godine iznos je vraćen u prijašnje gabarite, na 18,4 milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu