EN DE

Transatlantska ekonomska kriza

Autor: The New York Times
06. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Uvodnik The Timesa

Tržište dionica nedavno je ostvarilo turbulentan rast nakon što je Kina demantirala povlačenje iz europske imovine, a potom i pad zbog loših vijesti o kreditnoj sposobnosti Španjolske. No, europske muke samo su dio rizika koji prijeti američkom gospodarstvu. Rizik dodatno pogoršava nesuvisla reakcija Kongresa.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Najveća opasnost leži u visokoj i neukrotivoj stopi nezaposlenosti koja trenutno iznosi 9,9 posto, što znači da je trenutno 15,3 milijuna nezaposlenih, od kojih gotovo polovica već više od šest mjeseci. Ako se snažan porast zapošljavanja zabilježen u travnju i nastavi, za povratak na stopu nezaposlenosti od 5 posto potrebno je pet godina. Istodobno državni proračuni propadaju, a dugovanja vlada ukupno će se nagomilati na 112 milijardi dolara u financijskoj godini koja za većinu država počinje 1. srpnja. Krpanje proračunskih rupa značit će povećanje poreza i smanjenje troškova, što će dovesti do novih otpuštanja, i u državnoj službi i u poslovnim sektorima povezanima s državnom i lokalnom upravom. Kao dodatni pritisak na financijsko stanje u obitelji, vjerojatan je daljnji pad cijena nekretnina, kao rezultat zapljene imovine i nužne prodaje stanova i kuća. Na malo poslovanje utjecat će ograničeno kreditiranje s obzirom da stotinama malih banaka prijeti krah, jer je većina danas u krizi zbog propalih kredita za kupnju nekretnina. Federalna korporacija za osiguranje depozita nedavno je objavila izvještaj u kojem stoji da se 775 banaka nalazi nalazi pod njihovim nadzorom, a većina čak od 1993. godine. Bilo koji od ovih problema već bi sam bio razlog za brigu. Zajedno čine alarmantnu situaciju.

Tržište dionica nedavno je ostvarilo turbulentan rast nakon što je Kina demantirala povlačenje iz europske imovine, a potom i pad zbog loših vijesti o kreditnoj sposobnosti Španjolske. No, europske muke samo su dio rizika koji prijeti američkom gospodarstvu. Rizik dodatno pogoršava nesuvisla reakcija Kongresa.

Najveća opasnost leži u visokoj i neukrotivoj stopi nezaposlenosti koja trenutno iznosi 9,9 posto, što znači da je trenutno 15,3 milijuna nezaposlenih, od kojih gotovo polovica već više od šest mjeseci. Ako se snažan porast zapošljavanja zabilježen u travnju i nastavi, za povratak na stopu nezaposlenosti od 5 posto potrebno je pet godina. Istodobno državni proračuni propadaju, a dugovanja vlada ukupno će se nagomilati na 112 milijardi dolara u financijskoj godini koja za većinu država počinje 1. srpnja. Krpanje proračunskih rupa značit će povećanje poreza i smanjenje troškova, što će dovesti do novih otpuštanja, i u državnoj službi i u poslovnim sektorima povezanima s državnom i lokalnom upravom. Kao dodatni pritisak na financijsko stanje u obitelji, vjerojatan je daljnji pad cijena nekretnina, kao rezultat zapljene imovine i nužne prodaje stanova i kuća. Na malo poslovanje utjecat će ograničeno kreditiranje s obzirom da stotinama malih banaka prijeti krah, jer je većina danas u krizi zbog propalih kredita za kupnju nekretnina. Federalna korporacija za osiguranje depozita nedavno je objavila izvještaj u kojem stoji da se 775 banaka nalazi nalazi pod njihovim nadzorom, a većina čak od 1993. godine. Bilo koji od ovih problema već bi sam bio razlog za brigu. Zajedno čine alarmantnu situaciju.

Međutim, Senat je nedavno raspušten na tjedan dana, a da nije proveden zakon o produljenju naknada za nezaposlene koje uskoro istječu. Senatori su najavili da će se time baviti kasnije. Zastupnički dom Kongresa izglasao je zakon, ali on izostavlja naknadu za zdravstveno osiguranje i još neke oblike pomoći saveznim državama. Nevoljkost Kongresa da odobri paket zakona koji bi državu stajao oko 70 milijardi dolara potječe od stava da treba smanjiti deficit. No, zapravo, uskraćivanje potpore sada, u trenutku kad je oporavak na klimavim nogama, a potrebe goleme, gospodarstvo bi moglo osuditi na dugotrajan i mukotrpan rast ispod zadovoljavajućih standarda koji bi se jedva razlikovao od recesije. To bi za državne financije bilo pogubnije od ulaganja ove vrste. Sve su odluke u rukama Obamine administracije i Kongresa. Reforma zdravstva bila je polog za kontrolu troškova. Sve ozbiljnije mjere za smanjenje deficita odgođene su za nakon kongresnih izbora koji će se održati na polovici Obamina mandata, kad se očekuje izvještaj Obamina odbora za proračun. Kako će se čak i tad većina političara moći suočiti s povećanjem poreza koje smanjenje deficita zahtijeva? Oporavak gospodarstva nije nešto što možemo olako očekivati. A takvo nije ni učinkovito političko vodstvo. Jednom bez drugog ne možemo se nadati.

Autor: The New York Times
06. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close