Eurovoće iz Orahovice, drugi po veličini proizvođač pasteriziranog povrća u Hrvatskoj, zbraja velike gubitke zbog poplava. Voda iz loše održavanih kanala odnijela je pola proizvodnje paprika, krastavaca i ostalog povrća, a rješenje je uvoz, kaže direktor Eurovoća Željko Jurkin.

“U Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Turskoj nabavit ćemo povrće koje je poplava uništila. Ostali smo bez pola planiranih količina za preradu, a imamo ugovore s trgovačkim lancima Konzumom, Metroom, Getroom, Merkatorom i Plodinama,” žali se Jurkin. Dok se drugdje još zbrajaju štete, župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić ju procjenjuje u svojoj županiji na pola milijarde kuna u poljoprivredi i gospodarstvu (među njima je i Eurovoće). “Imamo 100 tisuća hektara sa žitaricama, povrćem, voćem i duhanom, a danima su pod vodom od 10 centimetra do četiri metra. Plantaže od 100 hektara izgledaju kao Balaton. Stradala je prerađivačka industrija voća i povrća jer tvrtke iz ove županije, uz Podravku, drže 80 posto branše,” kaže Tolušić. Jurkin dodaje kako je na 200 hektara nasada višnje u vlasništvu Eurovoća razmočen teren, a vjetar porušio oko 40 posto stabla voća. “Imamo 900 kooperanata koji proizvode na 200 hektara. Kiša je prepolovila urod krastavaca, a kod paprika šteta iznosi 60 posto. Ponovo ćemo sijati krastavce, a zbog kasne sjetve bit će prinos manji za 50 posto. Vidjet ćemo što ćemo moći sanirati, presijati i onda se rastrčati po Balkanu koji nije stradao”, kaže Jurkin. Slavonka iz Čađavice procjenjuje štetu na 6 milijuna kuna na povrću i žitaricama, kaže vlasnik Josip Rastija. U vlastitoj proizvodnji ili kooperaciji s 200 obiteljskih gospodarstava imaju 150 hektara krastavaca i paprike koji su pod vodom. “Čak 60 posto povrća je uništeno i šteta na njemu je 3 milijuna kuna, a trebat će dodatna ulaganja u gnojivo koje je voda isprala. Imamo i 1,2 tisuće hektara pod sojom, kukuruzom i suncokretom gdje će šteta biti 3 milijuna kuna.

Procijenili smo štetu na temelju prošlogodišnjih cijena i minimalnog prinosa. Najgore je što imamo kredite za proizvodnju, a pored smanjenih prinosa kasnit će i prerada“, kaže Rastija. Slavko Nikolić, direktor prerađivačke tvrtke Marinada iz Slatine (u vlasništvu sarajevske MIMS grupe), izračunao je gubitak od 2,4 milijuna kuna proizvodnje od kooperanata. Kako će biti povećani troškovi i zbog uvoza koji, kaže, iznose još 900 tisuća kuna, šteta je 3,3 milijuna kuna. Pod vodom je i najveća plantaža krastavaca u Hrvatskoj na 12 hektara u Čačincima. Mirko Vukić, direktor tvrtke Spajić iz Čačinaca, ističe da ima potpisane ugovore s Ultragrosom i Konzumom, no kaže da će za njih preraditi samo sirovinu koju proizvede jer ne može kupovati tuđu skupu robu. ”Šalju nam ovrhe za vodne naknade, a nitko ne čisti kako treba. Kad imate štetu nikakvo smanjenje vodnih doprinosa ne pomaže. Na plantaži je postavljen sustav drenaže da voda curi u kanale, a sada voda iz kanala tjera vodu na njive“, kaže Vukić. Župan Tolušić proziva tvrtke koje su od Hrvatskih voda dobile licenciju za čišćenje kanala: ”Slavonija pliva od Slatine do Orahovice. Za čišćenje kanala je nadležna tvrtka Karašica-Vučica, a ona je zakazala. U njoj veći udio drži Osječko-baranjska županija. Virovitica nema problema jer tvrtka Bistra uredno čisti, ali problema ima oko Pitomače za koje je nadležna Brana.”

Štete od poplave

Mato Golubičić, dožupan vukovarsko-srijemski:
“Povjerenstva tek prikupljaju podatke i očekujemo da ćemo procjene šteta u poljoprivredi i na objektima imati za 10-ak dana. Pale su enormne količine kiše, no bilo je i subjektivnih grešaka, poput začepljenih mostova i neuređenih kanala.”

Željko Burazović, brodsko-posavski pročelnik za poljoprivredu:
“Pod vodom je 16,5 tisuća hektara oranica. Na njima je desetak kultura. Uzmemo li za kalkulaciju kukuruz kao najjeftiniju kulturu, za čiju je proizvodnju po hektaru potrebno 10 tisuća kuna, onda možemo govoriti o šteti od najmanje 165 milijuna kuna.”

Vladimir Šišljagić, župan osječko-baranjski:
“Siguran sam da će štete iznositi milijarde kuna za cijelu Slavoniju i Baranju. Slažem se da su kanali mogli biti bolje održavani, no poplava je bilo i tamo gdje su bili očišćeni. O eventualnim krivcima raspravljat ćemo poslije, a napominjem da smo u zadnje četiri godine očistili 3500 kilometara melioracijskih kanala 3. i 4. reda, i u tome smo dobro surađivali s Hrvatskim vodama.”
(S. Bartolović)

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti