Marža na manje tražene valute, poput češke krune, mađarske forinte ili poljskog zlota u domaćim bankama prelazi i 15 posto!

Prema tečajnim listama nekoliko domaćih banaka “spread”, odnosno razlika između prodajnih i kupovnih tečajeva za efektivu, bitno se razlikuje od banke do banke. Gotovo najveće marže na istočnoeuropske valute ima Erste banka. U toj banci “spread” na češke krune doseže 13,5 posto, na mađarske forinte 18,9 posto, a na poljske zlote 15,8 posto. Što se tiče likvidnijih valuta poput američkog dolara, švicarskog franka i britanske funte, Erste banka tu zarađuje oko šest posto. U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) “spread” na “istočne valute” kreće se između 9,4 i 12,7 posto, dok je “spread” na dolar, funtu i franak istovjetnih 8,3 posto. S druge pak strane “spread” na sve valute, osim naravno eura, kod Zagrebačke banke iznosi šest posto.

Poslovna politika
Marže ostalih banaka kreću se između ova dva primjera. U Raiffeisen banci “spread” na krune, forinte i zlote kreće između 7,5 i 11,3 posto, a na dolare i franke između 4,1 i pet posto. Volksbanka zadovoljava se najmanjim maržama na češku, mađarsku i poljsku valutu, od 4,6 do 6,2 posto. “Spread” na dolare, funte i franke u toj se banci kreće između 4,5 i 5,7 posto. Bankari tvrde da postoji nekoliko razloga za ove brojke. “Tečajna lista i ‘spreadovi’ na njoj dio su poslovne politike banke. Svaka banka ima svoje cijene kojima konkurira drugim bankama”, tvrde u PBZ-u.

Zaštita od oscilacija
U Volksbanku tvrde da su marže veće na tečajeve ostalih valuta prema kuni jer na njih utječe i odnos tečaja pojedine valute prema euru, što dodatno povećava volatilnost. “Zbog iznimne volatinosti kretanja tečaja dolara u odnosu na euro proteklih dana povećana je i marža na tu valutu zbog eventualnih gubitaka pod utjecajem dnevne volatilnosti”, pojašnjavaju u Volksbanci. U Erste banci ističu kako su u kupovni i prodajni tečaj uračunati svi troškovi nabave i prodaje tih novčanica, poput manipulativnih troškova, osiguranja, prijevoza te marže inozemne banke koja kupuje i prodaje navedene valute. “Budući da kruna, forinta i zlot nisu likvidne valute kao dolar, euro, franak i funta, to je i njihova cijena skuplja, odnosno ‘spread’ je širi”, poručili su u Erste banci. U Raiffeisen banci pojašnjavaju kako se svi valutni parovi, osim eura i kune, formiraju takozvanim križnim tečajevima. “S obzirom na činjenicu da je Forex tržište otvoreno 24 sata dnevno, formiranje tečaja radi se u skladu sa zaštitom od mogućih prekomjernih oscilacija. Svaka valuta ima različitu volatilnost te se u skladu s njom formira uži ili širi ‘spread’ između kupovnog i prodajnog tečaja”, ističu u RBA banci.

Troškovi

Bolje preko interneta
U Zabi naglašavaju kako su troškovi poslovanja s gotovinom u posljednjih nekoliko godina, naročito prilagodbom standardima EU, osjetno povećani. U PBZ-u dodaju da su “spreadovi” manji ako klijenti kupoprodaju valuta izvrše preko e-bankarstva.