Ayukawahama, Japan – Ova mala luka na sjevernoj obali Japana, u kojoj brodovi za izlov kitova na dokovima ponosno izlažu harpune, a trgovine prodaju rezbarije od kitovih zuba koji nalikuju slonovači, možda se čini kao mjesto u kojem neće biti lako pronaći protivnike spornog izlova kitova ove nacije.

A opet, lokalni stanovnici ruše te dugovječne tabue i progovaraju protiv vladinog izlova u antartičkim morima, svjesni da izaziva kritike cijelog svijeta koje prijete ograničenom obalnom ribolovu ljudi u ovom gradu s tradicijom lova na kitove. Japanska vlada kod kuće i u inozemstvu suočava se s novim pritiscima da drastično smanji tzv. istraživački lov na kitove. No Tokio i dalje kao da je paraliziran kombinacijom nacionalističkih strasti i ukorijenjenih birokratskih interesa koji su i u prošlosti sprječavali ikakvu akciju ograničenja programa lova na kitove koji traje već tri desetljeća. “Ulazimo u novo razdoblje kad je riječ o izlovima kitova, no i dalje ne znamo što to točno znači”, kaže Shohei Yonemoto, profesor ekologije na tokijskom sveučilištu. Očigledno su pritisci da se dogodi promjena jači nego ikada prije. SAD i druge zemlje koje se protive lovu na kitove rade na dogovoru kojim bi se zatvorile zakonske rupe u moratoriju na komercijalni izlov kitova iz 1986. godine, no koji bi kao ustupak ipak dopustio glavnim nacijama koje se bave lovom na kitove, Japanu, Norveškoj i Islandu, nastavak komercijalnog lova, no ograničenog, to jest u mnogo manjoj mjeri. Nadaju se suglasju na lipanjskom sastanku Međunarodne komisije za lov na kitove u Maroku. Stručnjaci za lov na kitove i ekolozi također su ohrabreni kad je prošle godine vlada premijera Yukija Hatoyame preuzela inicijativu i odlučno pristupila ukidanju zastarjelih birokratskih programa kakav je i onaj o lovu na kitove.

Međutim, i protivnici i pristaše lova na kitove u Japanu slažu se da pristanak na radikalno smanjenje lova ostaje politički teško pitanje za Tokio. I dok tek nekolicina Japanaca ovih dana jede kitove, kritiku lova na kitove ovdje se dugo s neodobravanjem promatra kao oblik zapadnjačkoga kulturalnog imperijalizma. Sada se postavlja pitanje hoće li Hatoyamina Japanska demokratska stranka uključiti lov na kitove u svoju obećanu preradu japanskoga poslijeratnog poretka. Tadamasa Kodaira sa sjevernog otoka Hokkaida, koji radi na sastavljanju zakona, kaže da je Demokratska stranka odlučna u vezi s istraživačkim lovom na kitove. “Ne možemo se najednom promijeniti, to bi se činilo kao popuštanje pritiscima. Što je sljedeće, odricanje od tune?” Dosad Demokratska stranka nije zadirala u program. Prema podacima ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribolova u studenom je japanska flota za lov na kitove po predviđenom rasporedu otplovila prema Antartici i vratila se ovog mjeseca s ulovom od 507 kitova, što je mnogo manje od planiranih 985. No budući da sve manje ljudi jede kitove, lokalni stanovnici smatraju da su dani svih oblika lova na kitove odbrojeni i da bi vlada jednostavno trebala pustiti tu djelatnost da prirodnim putem nestane. “Japan ne voli kad mu se govori što treba činiti”, kaže Isao Kondo (83), koji je otišao u mirovinu nakon dugogodišnje karijere kao upravitelj Japanske kompanije za lov na kitove koja više ne posluje. “No svidjelo se to nama ili ne, lov na kitove odumire.”

Martin Fackler