Primjer prvi: vlasnik malog restorana brze hrane nalazi se na nekoj zabavi. Tamo upozna grupu ljudi s kojima se sprijatelji. Možda malo ponesen atmosferom, smatrajući kako mu posao ionako dobro ide, obeća im besplatni hamburger svaki put kada dođu u njegov objekt. Primjer drugi: radnik u tvornici žarulja pretovaruje kutije sa žaruljama i jedna mu kutija ispadne. Pomisli kako je tih nekoliko slomljenih žarulja zanemarivo u odnosu na tisuće koje se ondje svakodnevno proizvedu.

Oba primjera pokazuju nedostatak razumijevanja poslovanja. Iako postoji pristojna vjerojatnost da će njegovi novi poznanici preporučiti njegov restoran svojim prijateljima, vlasnik fast fooda ne shvaća da će na svaki poklonjeni hamburger morati prodati deset novih kako bi pokrio trošak. Jednako tako, radnik u tvornici nije svijestan (a možda ga i nije briga) da će tvornica morati prodati mnogostruko više kutija kako bi pokrila onu razbijenu. Ovo su tipični slučajevi pomanjkanja poslovne pronicljivosti.Za ovaj pojam, budući da je relativno nov u poslovnoj terminologiji, još uvijek ne postoji jedinstvena općeprihvaćena definicija, no one se vrte se oko istih ključnih točaka. Jedni poslovnu pronicljivost definiraju kao sposobnost donošenja brzih i profitabilnih poslovnih odluka. Drugi kao kombinaciju financijske pismenosti- sposobnosti interpretacije brojki sa financijskih izvještaja i poslovne pismenosti- razumijevanja kako naše strategije i odluke koje donosimo utječu na te brojke. Treći, pak, kao umjetnost povezivanja oštroumnih procjena vanjskog poslovnog okruženja sa spoznajom kako se može zaraditi novac. Najjednostavnije rečeno, ovdje je riječ o razumijevanju veze između naših svakodnevnih akcija i odluka te poslovnih rezultata koji iz njih proizlaze. Više autora povlači paralelu između poslovne pronicljivosti i sporta. U sportu imate semafor koji pokazuje rezultat te skup pravila koja određuju kako se taj rezultat mijenja. U poslovanju je slično – financijska pismenost omogućava nam “čitanje” rezultata, a pronicljivost znanje kako utjecati na njega. Tko ima poslovnu pronicljivost zna kako upotrijebiti svoje financijsko i strateško razumijevanje kako bi pozitivno utjecao na kompaniju. Razumije posljedice svake svoje (i tuđe) akcije, shvaća kako funkcionira tržište te koji faktori donose profit. Sposoban je percipirati cjelokupnu veliku sliku poslovanja i međuodnosa koji omogućuju donošenje boljih poslovnih odluka.

Razviti pronicljivost svih radnika
Dobra je stvar što se poslovna pronicljivost može učiti i razvijati. Ona nije izravno vezana uz tradicionalni kvocijent inteligencije, niti uz formalno poslovno obrazovanje. Stječe se na različite načine, pri čemu je najbitniji faktor iskustvo. Ljudi poboljšavaju svoju pronicljivost učenjem iz vlastitih i izvlačenjem pouka iz tuđih pogrešaka. Dosad je bilo uvriježeno mišljenje da ćemo je najčešće pronaći kod visokopozicioniranih rukovoditelja u tvrtkama i poduzetnika, budući da su ti ljudi “primorani” promatrati veliku sliku poslovanja ukoliko žele zadržati svoje pozicije, odnosno uloženi novac. Oni perfektno razumiju što su to amortizacija, protok novca, likvidnost, aktiva, troškovi, platna bilanca i sl. te su naučili kakve prilike u poslovanju treba zgrabiti, a kakve izbjegavati. Shvaćaju sve faktore ponude i potražnje, prihoda i rashoda. Ram Charan, autor brojnih poslovnih bestselera, definira poslovnu pronicljivost kao “CEO nukleus”. Posebno obrađuje način na koji poslovni vođe shvaćaju (nestabilno) poslovno okruženje te ga iskorištavaju za korist njihovih tvrtki. Upravo ta pronicljivost, ističe Charan, omogućuje da jedna tvrtka stekne prednost pred drugima u istom okruženju. Ako se krivo procijeni vanjsko tržište, tada će i tvrtkino strateško pozicioniranja vjerojatno biti pogrešno. Stoga je izrazito bitno znati prepoznati i predvidjeti trendove, ne samo u poslovnom svijetu, nego i informatici, geopolitici, zakonodavstvu, brojnim gospodarskim granama. Sve to znači zaista shvatiti veliku sliku. Poslovno pronicljivi vođe trebali bi si za početak uvijek postaviti šest pitanja: što se danas događa u svijetu, što to znači za druge, što to znači za nas, što bi se prvo trebalo dogoditi da se pojave rezultati koje želimo, što moramo napraviti da igramo ulogu u cijeloj toj priči i što ćemo napraviti sljedeće. Danas polako raste svijest da jei razvijanje poslovne pronicljivosti “običnih” radnika u interesu kako njih samih, tako i tvrtke čiji su zaposlenici. S porastom specijalizacije posla, radnici su sve usredotočeniji na samo jedan mali segment funkcioniranja kompanije, i često ne shvaćaju kako njihove akcije i rad utječu na tvrtku. Često nisu razumjeli kako funkcionira bilo koji drugi odjel ili tvrtka u cjelini, odnosno kojim ciljevima njihov poslodavac teži. Iz toga se razloga sve više tvrtki počelo odlučivati za ulaganje u razvoj poslovne pismenosti i pronicljivosti svih svojih zaposlenika. Radnik koji stekne pronicljivost počinje uočavati vezu između svoga rada i tvrtke, shvaćati otkuda dolaze brojke u godišnjim izvještajima i razumijevati na koji su način svi odjeli međusobno povezani.

Ni Monopoly nije samo igra
Postaje mu jasno da kutija razbijenih žarulja nije zanemariva. Ukratko, dobiva sposobnost ući u kožu svojih nadređenih, bolje shvaćati ciljeve institucije za koju radi i promatrati poslovanje iz druge perspektive. Povećava mu se motivacija, a ruše unutarnje barijere koje su ga sputavale. On sada točno razumije svoju ulogu i zna kako povećati profit. Stoga ne čudi što dobar dio tvrtki u današnje vrijeme krize ne pribjegava otpuštanju radnika, već ulažu u njih kako bi im se to višestruko vratilo. Na koje se načine može poboljšati poslovna pronicljivost? Nekoliko je načina. Čitanjem poslovnih publikacija i gledanjem poslovnih programa; čitajući knjige Kena Blancharda i Rama Charana,od kojih su neke prevedene na hrvatski pohađanjem poslovnih tečajeva (online ili radionica i seminara), pronalaženjem mentora (može biti suradnik, bivši šef ili online mentor), povezivanjem s drugim ljudima iz zajedničke branše (razmjena informacija i iskustava), sudjelovanjem u raznim aktivnostima tvrtke (kako bi se steklo iskustvo). Dok jedni tečajevi stavljaju naglasak na prenošenje iskustva s predavača na slušatelje, drugi su usmjereni na interaktivno iskustvo učenja- simuliraju situacije u kojima će se polaznici vjerojatno naći jednog dana. Na takvim se tečajevima stječe timski duh, ali i razvija kompetitivnost, a saznaje se više i o samoj tvrtki. Kao specifičan način učenja poslovne tematike pojavile su se i društvene igre na ploči (nešto poput Monopolya s detaljno razrađenim financijskim aspektima igre). Poznati primjeri su Cashflow 101 i 202, koje je razvio priznati biznismen i autor Robert Kiyosaki te Zodiac: The Game of Business Finance and Strategy, koji je izašao u pet varijanti, namijenjenih različitim granama poslovanja, a kojeg u poslovnoj edukaciji svojih zaposlenika koriste i Boeing i FedEx.

Tražiti odgovore

Poslovno pronicljivi vođe postavljaju sljedeća pitanja:
1 što se danas događa u svijetu
2 što to znači za druge
3 što to znači za nas
4 što bi se prvo trebalo dogoditi da se pojave rezultati koje želimo
5 što moramo napraviti da igramo ulogu u cijeloj toj priči
6 što ćemo napraviti sljedeće?