Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Država s kojom je rizično sklopiti ‘deal’

Autor: Marija Brnić
17. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Nakon afere s privatizacijom TLM-a, potencijalni kupci škverova priznaju da strepe od prihvaćanja njihovih ponuda i sklapanja kupoprodajnog ugovora s HFP-om

Uoči posljednjeg dana za predaju obvezujućih ponuda za privatizaciju jednog od šest hrvatskih brodogradilišta – velika napetost. S jedne strane, u državnim institucijama sa strepnjom iščekuju trenutak kada će konačno biti bjelodano hoće li itko od desetak potencijalnih ponuđača za te velike gubitaše dostaviti prihvatljivu ponudu. S druge strane, još više strepe sami investitori. I to ne samo zbog golemoga financijskog tereta koji bi preuzeli kupnjom nekoga od škverova.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U neslužbenim razgovorima priznaju kako još veće dileme od tih financijskih u njima stvara samo sklapanje sporazuma s Hrvatskim fondom za privatizaciju i Vladom Republike Hrvatske. Afera TLM-a, koja već tjednima potresa Hrvatsku, nameće potencijalnim kupcima brodogradilišta posve logično pitanje: “Hoće li sutra na sličan način kao štetan biti razmatran i naš ugovor o kupnji brodogradilišta?” Svima je poznat tijek privatizacije šibenske Tvornice lakih metala, koji se u sada problematiziranom dijelu odvijao upravo nakon afere “Maestro”, dakle u vrijeme kada su oči državnih policijskih, pravosudnih, inspekcijskih, revizorskih, a nadasve i obavještajnih službi bile i te kako uprte u rad HFP-a. Ako se sada problematizira takav, višestruko “čekiran” slučaj, kakvu onda sigurnost mogu imati i ostali koji zaključuju ugovore s državom za kupnju tvrtki čiji privatizacijski procesi podrazumijevaju otpis dugovanja državi i državnim vjerovnicima. “Mi nemamo skrivenih namjera, no razmatramo kako nastupiti ako 19. svibnja predamo ponudu za brodogradilište koje nas interesira. Ne želimo se dovesti u situaciju da se našu, u naravi rizičnu investiciju, promatra kao kriminalno djelo”, kaže u neslužbenom razgovoru jedan od potencijalnih ponuđača i dodaje kako je sa suradnicima i konzultantima zauzeo stav da, dođe li u priliku da mu se ponuda prihvati, kupoprodajni ugovor s državom neće potpisati dok prethodno sve nadležne institucije od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja do DORH-a i USKOK-a ne obave temeljitu analizu i javno potom objave da je ugovor čist. U šali sugovornik dodaje da će zauzeti stav kao svećenik na vjenčanju kada traži svjedoke da, ako postoji razlog zbog kojeg mladenci ne mogu ući u brak, “neka ga kažu sada ili neka šute vječno”. A ako je točno da je DORH dao blagoslov privatizaciji TLM-a, kao što tvrde upućeni, način na koji se sada prikazuje slučaj obeshrabruje bilo kakvu buduću suradnju s državom.

Uoči posljednjeg dana za predaju obvezujućih ponuda za privatizaciju jednog od šest hrvatskih brodogradilišta – velika napetost. S jedne strane, u državnim institucijama sa strepnjom iščekuju trenutak kada će konačno biti bjelodano hoće li itko od desetak potencijalnih ponuđača za te velike gubitaše dostaviti prihvatljivu ponudu. S druge strane, još više strepe sami investitori. I to ne samo zbog golemoga financijskog tereta koji bi preuzeli kupnjom nekoga od škverova.

U neslužbenim razgovorima priznaju kako još veće dileme od tih financijskih u njima stvara samo sklapanje sporazuma s Hrvatskim fondom za privatizaciju i Vladom Republike Hrvatske. Afera TLM-a, koja već tjednima potresa Hrvatsku, nameće potencijalnim kupcima brodogradilišta posve logično pitanje: “Hoće li sutra na sličan način kao štetan biti razmatran i naš ugovor o kupnji brodogradilišta?” Svima je poznat tijek privatizacije šibenske Tvornice lakih metala, koji se u sada problematiziranom dijelu odvijao upravo nakon afere “Maestro”, dakle u vrijeme kada su oči državnih policijskih, pravosudnih, inspekcijskih, revizorskih, a nadasve i obavještajnih službi bile i te kako uprte u rad HFP-a. Ako se sada problematizira takav, višestruko “čekiran” slučaj, kakvu onda sigurnost mogu imati i ostali koji zaključuju ugovore s državom za kupnju tvrtki čiji privatizacijski procesi podrazumijevaju otpis dugovanja državi i državnim vjerovnicima. “Mi nemamo skrivenih namjera, no razmatramo kako nastupiti ako 19. svibnja predamo ponudu za brodogradilište koje nas interesira. Ne želimo se dovesti u situaciju da se našu, u naravi rizičnu investiciju, promatra kao kriminalno djelo”, kaže u neslužbenom razgovoru jedan od potencijalnih ponuđača i dodaje kako je sa suradnicima i konzultantima zauzeo stav da, dođe li u priliku da mu se ponuda prihvati, kupoprodajni ugovor s državom neće potpisati dok prethodno sve nadležne institucije od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja do DORH-a i USKOK-a ne obave temeljitu analizu i javno potom objave da je ugovor čist. U šali sugovornik dodaje da će zauzeti stav kao svećenik na vjenčanju kada traži svjedoke da, ako postoji razlog zbog kojeg mladenci ne mogu ući u brak, “neka ga kažu sada ili neka šute vječno”. A ako je točno da je DORH dao blagoslov privatizaciji TLM-a, kao što tvrde upućeni, način na koji se sada prikazuje slučaj obeshrabruje bilo kakvu buduću suradnju s državom.

Autor: Marija Brnić
17. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close