Zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova zamišljen je prije 10 godina kao prijelazno razdoblje do pune privatizacije No do donošenja Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta prošlo je još tri godine. Tim je pravilnikom omogućeno liječnicima, magistrima farmacije, zubarima i medicinskim biokemičarima da zakupe svoju djelatnost u prostoru u kojem su do tada radili pod uvjetom da zakup djelatnosti obavljaju osobnim radom. U ljekarništvu je zakup bio dodatno kompliciran jer su pravo na zakup ostvarivali svi radnici visoke stručne spreme tako da je u ljekarnama pravo na zakup ostvarilo dva pa i više ljekarnika u tzv. grupnoj praksi. Imali su obvezu zaposliti sve radnike koji su u ljekarni radili. Radilo se prije svega o farmaceutskim tehničarima, ali i čistačicama, a morala im se isplaćivati plaća po kolektivnom ugovoru premda nisu bili potpisnici.

Gubitak
Osim rijetkih iznimaka, prostori davani u zakup uglavnom su bili neodržavani i neodgovarajuće kvadrature. Vrlo često preveliki i nefunkcionalni, što je naravno utjecalo na visinu zakupnine. Zakupnine za liječnike je određivao ministar nadležan za zdravstvo, dok ljekarne plaćaju tržišnu zakupninu koju su gradovi i općine utvrdili prema zoni i vrsti djelatnosti. Većina je ljekarni imala korektan izračun zakupnina, dok su neki ravnatelji kršili zakon i propise i određivali neprimjereno visoke zakupnine od više desetaka tisuća kuna mjesečno. Zalihe lijekova su zakupci morali otplatiti zakupodavcu u roku od šest mjeseci, što je većini bilo financijski izuzetno zahtjevno u okolnostima kada država, tj. HZZO plaća daleko iza ugovornog roka. Tako je većina prvu poslovnu godinu završila u minusu, a jasno je koju je to frustraciju nosilo sa sobom. Ovdje treba reći da zakupci nisu znali, a vrlo često nisu ni željeli biti poslodavci i da su imali ograničena ekonomska znanja za vođenje ljekarne. Unatoč tome činjenica je da su se u svemu vrlo dobro snašli i da su u međuvremenu uložili znatna sredstva u održavanje prostora i opremu.

Broj ljekarni
Zakupcima se osporava pravna osobnost mada imaju sva obilježja pravne osobe, naročito u obvezama. Zakup se vodi kao obrt pa nositelj zakupa za sve eventualne dubioze odgovara svojom ukupnom imovinom. Što je pacijent dobio ili izgubio sa zakupizacijom? Jedno je sigurno: odlaskom ljekarnika u zakup skrb i briga za pacijenta dolazi u centar naše brige i pažnje. Sve što danas radimo, od edukacije, preko naručivanja i izdavanja lijekova na recept pa do savjetovanja, radimo u interesu naših pacijenta. Većina zakupaca će danas reći da je za njega prava vrijednost zakupa u toj samostalnosti u radu i nesmetanom odlučivanju o svom poslu bez neugodnih pritisaka. Danas ima oko 140 ljekarni u zakupu koje čekaju da se riješi njihov status. Svih ovih godina zakupci su se nadali da će se njihov status riješiti privatizacijom kako je to predvidio Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 1993. godine. Zdravstvena reforma djelomično se odrazila i na ljekarništvo. Članovi Udruge ljekarnika kao i ostale zdravstvene Udruge HUP-a podržale su zdravstvenu reformu jer očekuju promjene koje će financijski stabilizirati zdravstvo. Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je da se zakup riješi prema modelu koncesije. Zakupci se pitaju hoće li to riješiti njihov pravni status ili će se opet naći u nekome modelu u kojem ćemo se morati “u hodu prilagođavati novonastaloj situaciji” na koju nismo imali utjecaja.

Mr. Sonja Stublić, predsjednica HUP – Koordinacije ljekarni u zakupu