EN DE

Atena u utrci s vremenom, tržište ne vjeruje u pomoć

Autor: Tomislav Pili
26. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Europska komisija i ECB inzistiraju na strogim pravilima

Grčka do kraja ovoga tjedna mora otkriti detaljan plan smanjenja proračunskog deficita za ovu te 2011. i 2012. godinu ako želi novac iz zajedničkog paketa EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Najveći pritisak na Atenu vrši Njemačka – najveći pojedinačni donor za paket pomoći – koja ne želi ni čuti o realiziranju kredita dok grčka vlada ne dokaže da će sljedeće tri godine snažno rezati proračunske rashode. Tako je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble za Financial Times naglasio kako transfer 30 milijardi eura pomoći Europske komisije (EK) i MMF-a ovisi o tome kako će se Grčka nositi sa striktnim mjerama štednje u nadolazećim godinama. Njemački stav podržava i EK koja želi vidjeti plan rezanja deficita 2011. za daljnjih tri do četiri posto BDP-a. Europski zahtjevi trenutno grčkom ministarstvu financija daju pune ruke posla na ubrzavanju strukturnih i fiskalnih reformi koje uključuju i povećanje poreza na dodanu vrijednost. Vremena je sve manje, pogotovo jer 19. svibnja Ateni dospijeva 8,5 milijardi eura obveznica.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Daljnji rast prinosa
Grčki ministar financija George Papakonstantinou u nedjelju je izjavio kako će do toga datuma stići tranša iz paketa pomoći potrebna za isplatu tih obveznica. Naime, kašnjenje isplate iz bilo kojeg razloga osjetila bi i globalna tržišta kapitala. Unatoč umirujućim tonovima iz Grčke, prinos na njihove obveznice i dalje nezadrživo raste. U ponedjeljak je prinos na dvogodišnje obveznice skočio za 169 baznih bodova na 12,6 posto. Prinos na desetogodišnje grčke obveznice porastao je za 49 baznih bodova.

Grčka do kraja ovoga tjedna mora otkriti detaljan plan smanjenja proračunskog deficita za ovu te 2011. i 2012. godinu ako želi novac iz zajedničkog paketa EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Najveći pritisak na Atenu vrši Njemačka – najveći pojedinačni donor za paket pomoći – koja ne želi ni čuti o realiziranju kredita dok grčka vlada ne dokaže da će sljedeće tri godine snažno rezati proračunske rashode. Tako je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble za Financial Times naglasio kako transfer 30 milijardi eura pomoći Europske komisije (EK) i MMF-a ovisi o tome kako će se Grčka nositi sa striktnim mjerama štednje u nadolazećim godinama. Njemački stav podržava i EK koja želi vidjeti plan rezanja deficita 2011. za daljnjih tri do četiri posto BDP-a. Europski zahtjevi trenutno grčkom ministarstvu financija daju pune ruke posla na ubrzavanju strukturnih i fiskalnih reformi koje uključuju i povećanje poreza na dodanu vrijednost. Vremena je sve manje, pogotovo jer 19. svibnja Ateni dospijeva 8,5 milijardi eura obveznica.

Daljnji rast prinosa
Grčki ministar financija George Papakonstantinou u nedjelju je izjavio kako će do toga datuma stići tranša iz paketa pomoći potrebna za isplatu tih obveznica. Naime, kašnjenje isplate iz bilo kojeg razloga osjetila bi i globalna tržišta kapitala. Unatoč umirujućim tonovima iz Grčke, prinos na njihove obveznice i dalje nezadrživo raste. U ponedjeljak je prinos na dvogodišnje obveznice skočio za 169 baznih bodova na 12,6 posto. Prinos na desetogodišnje grčke obveznice porastao je za 49 baznih bodova.

Sumnja u sposobnost
Očito je kako tržišta kapitala prvo spašavanje neke članice eurozone u povijesti nije previše smirilo. Mnogi promatrači izražavaju sumnju da je Grčka sposobna svoj proračunski deficit s prošlogodišnjih gotovo 14 posto spustiti na tri posto do 2012. godine. Grčki financijski problemi bili su dominantna tema washingtonskog summita ministara financija skupine G-20 protekloga vikenda. Kanadski ministar financija Jim Flaherty kazao je novinarima kako su neki u skupini G-20 zabrinuti oko posljednjih događaja s Grčkom. “Ono što vidimo u slučaju s Grčkom i što smo vidjeli u posljednjih nekoliko tjedana su indicije o ograničenosti fiskalnih stimulativnih mjera”, dodao je guverner kanadske središnje banke Mark Carney.

Eurozona

Ostale države sigurne
Ewald Nowotny, član Vijeća guvernera Europske središnje banke, tijekom washingtonskog summita odbacio je spekulacije kako bi se grčki problemi mogli preliti na ostale europske države s visokim deficitom. Naime, Kenneth Rogoff, bivši glavni ekonomist MMF-a rekao je kako Grčka nije posljednja članica eurozone koju će spašavati MMF.

Autor: Tomislav Pili
26. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close