Banke su spreme financijski potaknuti investicije u gospodarstvo, ali te se investicije ne mogu realizirati samo na dug, već i kroz kapital, upozorava član Uprave Raiffeisen banke Mario Žižek s konferencije Windays u Rovinju.

Dodaje da banke podupiru gospodarski program premijerke Jadranke Kosor. No kaže da je za njegovu provedbu nužan i kapital. Banke, naime, upravo stoga rado posuđuju novac državi dok za tvrtke kažu da nemaju veliku akumulaciju kapitala. “Sve investicije se moraju raditi i kapitalom i dugom, a u Hrvatskoj nema institucija koje participiraju u kapitalu. Da ih ima, i banke bi bile zainteresirane za više ulaganja u gospodarstvo”, kaže Žižek. Dodaje da je participiranje u kapitalu predloženo vladinim modelom C za spas gospodarstva, ali on nije konkretiziran. Jedna od autorica Vladina programa, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kaže da će se to promijeniti jer država je, tvrdi, spremna sudjelovati u “venture” kapitalu. Žižek iz Raiffeisena dodaje da bi banke bile sretne da država da jamstva u omjeru od 30 posto, odnosno da to ne mora biti 50 posto. Član Uprave Hrvatskog telekoma Božidar Poldrugač kaže da će telekomunikacijska industrija u Hrvatskoj u idućih deset godina morati investirati u temeljnu infrastrukturu između 15 i 20 milijardi kuna od čega će polovica otpasti na HT, ali imaju problema. “HT u idućih deset godina ima potrebe ulagati 10 milijardi kuna u novu informacijsku infrastrukturu, što će se odraziti i na povećanje zaposlenosti i konkurentnosti. Međutim, nama nisu problem financije, već regulatorni okvir koji nas u tome sprečava”, ističe Poldrugač. “Dobili smo prijedlog regulatornog okvira koji je destimulativan i nesiguran za ozbiljan investicijski ciklus. Zato je pad investicija HT-a u odnosu na lani dramatičan”, kaže Poldrugač. S njim se slaže predsjednik Uprave Maistre Kristian Šustar.