Nasuprot istaknutim čelnicima Hrvatske udruge poslodavaca Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i predsjednik HUP-ove udruge CRO Industrija jučer je vrlo negativno ocijenio vladin program gospodarskog oporavka.

‘Ekonomsko groblje’
“To nije program općeg oporavka, već program stabilizacije javne potrošnje, siguran put na ekonomsko groblje”, žestok je bio Ferdelji, zamjerivši Vladi prije svega što je program donosila u potpunoj tajnosti i što je njegovu izradu povjerila upravo istim savjetnicima “genijalcima koji su bili autori fenomenalne gospodarske politike koja nas je i dovela u poziciju u kojoj se danas nalazimo”. Gledajući s aspekta gospodarstva Ferdeljiju je zabrinjavajuće što se od 92 aktivnosti u programu tek njih 12 odnosi na industriju, 11 na opće gospodarstvo, dok ih je 69 fokusirano na mjere stabilizacije opće države. Analizirajući program utvrdio je i da se riječ industrija u cijelom programu spomenula samo jednom i to u rečenici u kojoj se kaže da treba izraditi izlazne strategije za njezine nekonkurentne dijelove uz potpore za socijalno zbrinjavanje i prekvalifikacije. Samo jednom spomenut je i izvoz, i to u okviru najave kadrovskog jačanja institucija za promociju izvoza, dok je proizvodnja, zaključio je Ferdelji, toliko mrska riječ za one koji su izrađivali program da je nisu čak niti jednanput spomenuli. Slično je prošao i tečaj, za koji je Ferdelji podsjetio na nedavnu izjavu guvernera Željka Rohatinskog kako je kuna u posljednjih pet godina aprecirala 15 posto. Iz svega Ferdelji iščitava kako Vlada nastavlja s politikom “deindustrijalizacije Hrvatske s ciljem da je se uništi do faze neobnovljivosti”.

Zanemarivanje problema
“Osim parafiskalnih nameta nigdje se u programu ne navodi rezolutno rasterećenje gospodarstva. Sličan je spisak Vlada imala i prije godinu dana kada je izašla s 10 antirecesijskih mjera, o čijoj bi realizaciji volio da razgovaramo. Nažalost, osim rebalansa koji je proveden nekoliko puta, nijedna nije provedena, dapače, neke se ponavljaju i u novom programu mjera”, žestok je Ferdelji, navodeći kao primjer rješavanje problema nelikvidnosti u gospodarstvu i isti rok od 60 dana za plaćanje za državna poduzeća. Poručio je na kraju svima da pročitaju posljednji dio programa, u kojem se navodi posljedice koje nas čekaju ako se ne poduzmu mjere, od krize državnih financija, jačeg pada BDP-a, propasti i zdravih tvrtki, te rast siromaštva. Pri tom pesimistično dodaje kako je upravo to naša budućnost. “Nismo još ni blizu dna. Ima industrijskih subjekata, poput tvrtke koju vodim, koji će preživjeti u svim okolnostima, ali je to jako mali postotak. Sve brže raste broj tvrtki koje ne isplaćuju plaće, što je zadnje što se prestaje plaćati, pa se može smatrati da su došle pred sam kraj”, kazao je Ferdelji. Ivan Miloloža ponovio je stav HUP-a da podržava vladin program oporavka, ali će s konačnom ocjenom izaći kada započne njihova primjena. Ako se to ne napravi, Miloloža procjenjuje da nas čeka i gori scenarij od onoga navedenoga u vladinom programu. Kao strašne posljedice dugogodišnjeg nečinjenja nužnih poteza pomoći industriji, HUP-ovci su naveli gašenje 60.000 radnih mjesta u prerađivačkoj industriji od početka krize i kada je u tom sektoru bilo 350.000 zaposlenih.

Dodatni udar

Preskupi energenti
HUP-ovci upozoravaju na pad konkurentnosti industrije zbog cijene energije. Struja je od listopada 2008. do ožujka 2010. skuplja 21,2%, uz najave daljnjeg rasta od 32,7%. Plin je u tri ovogodišnja mjeseca poskupio 101%. Osim što hrvatska industrija ima najskuplji plin u regiji, 20% po tvrdnji Dražena Andrašića iz Belišća, HUP-ovci problematiziraju i naplatu energenta po angažiranoj snazi, što drugi nemaju, a na demantij MOL-a koji netočnim navodi HUP-ove podatke o cijeni plina, Miloloža poručuje da su podatke iznijeli iz konačnih cijena po fakturiranim računima.