Međunarodni monetarni fond (MMF) predložit će grupi G20 uvođenje posebnih nameta na dobit i plaće u bankama ili na njihove nedepozitne izvore sredstava. Prikupljenim novcem nadoknadio bi se trošak spašavanja banaka tijekom krize, piše Bloomberg, pozivajući se na izvore upoznate sa sadržajem MMF-ova prijedloga. Preliminarni izvještaj koji je sastavio Fond i koji bi trebao biti predočen predstavnicima G20 ovog tjedna u Washingtonu ne sadrži prijedlog o često spominjanom globalnom porezu na financijske transakcije, navode isti izvori. Prema nekim procjenama države i središnje banke su odvojile čak 11 bilijuna dolara kako bi spriječile propast banaka poput američkog Citigroupa ili britanske Royal Bank of Scotland.

Najrizičnija imovina
Grupa G20 sada nastoji pronaći način kako bi natjerala banke da snose barem dio tih troškova. Fond je pripremio izvještaj na zahtjev čelnih ljudi država grupe G20 da se provjeri kako bi financijska industrija mogla pomoći u pokrivanju troškova koji su nastali njezinim spašavanjem. MMF bi konačni izvještaj trebao pripremiti za lipanj, no Francuska i Velika Britanija navodno su već izrazile podršku nametu na banke kojem se Kanada protivi. Glasnogovornik MMF-a William Murray nije podrobnije komentirao preliminarni prijedlog, nego je samo rekao da je Fond odvagnuo razloge “za” i “protiv” različitih opcija i naveo ih u svojoj analizi. Oporezivanje izvora sredstava banaka odnosilo bi se na najrizičnije dijelove bankovne imovine. Banke novac za poslovanje najviše namiču kroz depozite građana i kompanija ili zaduživanjem kroz kredite te izdavanjem vrijednosnih papira. Cilj predloženog poreza na bančine izvore novca je obeshrabriti banke u pretjeranom zaduživanju.

Bez zajedništva
Prema procjeni pojedinih analitičara taj prijedlog ima najviše šansi za “prolazak” kod šefova država G20 jer bi moglo biti izuzetno teško pronaći zajednički jezik oko oporezivanja bonusa menadžera. Izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn izjavio je početkom ožujka da se dio financijske industrije “vratio praksi riskiranja, što vjerojatno nije prigodno za održavanje stabilnoga financijskog sustava na globalnoj razini”. U Sjedinjenim Američkim Državama Senat bi se ovog tjedna trebao baviti prijedlogom reforme zakonodavstva financijskog sustava. O nametu na banke prošlog su tjedna raspravljali ministri financija država Europske unije. Francuska ministrica Christine Lagarde iskazala je snažnu podršku oporezivanju banaka ne na temelju njihove veličine, nego prema rizičnosti poslova koje preuzimaju. Njemački dužnosnici složili su se s idejom oporezivanja, no za razliku od Francuza koji bi novac iskoristili za smanjenje deficita proračuna, u Njemačkoj bi ga usmjerili u poseban fond za sprečavanje krize. S druge pak strane kanadski ministar financija Jim Flaherty protivi se oporezivanju.

Prijeteća nesloga
Prema njegovu mišljenju banke bi trebale u svojim bilancama držati određen dio kapitala koji bi se vodio kao dug, no prema potrebi bi se mogao pretvoriti u dionički kapital. Japanski je ministar financija izjavio kako države možda neće primijeniti zajednički pristup toj temi jer se njihove pojedinačne situacija mogu razlikovati. Dodao je kako razgovor o oporezivanju u Europi ne mora nužno potaknuti sličan proces i u Japanu. No nesloga o načinu na koji bi se na banke prebacio barem dio troška njihova spašavanja mogla bi ozbiljno zakočiti namjeru da se svjetske financije ozbiljno reformiraju kako bi se spriječilo ponavljanje krize.