Godine 1817. austrougarski car Franjo I. izdao je Naredbu o katastarskoj izmjeri za potrebe zemljišnog oporezivanja, kojom su pokrenuti obujni geodetski radovi uspostave prvoga stabilnoga katastra na području cijele carevine, pa tako i Hrvatske. U većem broju katastarskih ureda u Hrvatskoj još su u uporabi planovi iz tog doba “neobičnog” mjerila 1:2880. Dok se u katastrima vodi evidencija o geometriji i poljoprivrednoj kulturi zemljišnih čestica – parcela, u zemljišnim knjigama evidentiraju se vlasnički odnosi. Kako je pitanje privatnog vlasništva u Hrvatskoj bilo desetljećima zanemarivano, razlike između katastarske evidencije, zemljišno-knjižne evidencije te stvarnog stanja na terenu postale su sve veće, što je stvorilo pravnu nesigurnost u prometu nekretnina.

Lokalni razvoj
Ovaj nesklad postao je velika prepreka bržem razvoju. Mnoge strane investicije u Hrvatskoj propale su zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Probleme zemljišno-knjižnih evidencija građani primjećuju tek kad im treba hipoteka na nekretninu, građevinska dozvola i slično. Tada angažiraju geodete i pravnike, što je obično skupo, a katkad je nastali problem zbog nepostojanja dokumentacije ili nepovoljne primjene zakonskih propisa nerješiv. Najbolji način rješavanja problema zemljišnih evidencija je nova katastarska izmjera s obnovom (osnivanjem) zemljišne knjige. Kroz višegodišnje programe katastarskih izmjera Državna geodetska uprava nastoji izmijeniti stanje i izraditi novi katastar nekretnina usklađen sa zemljišnom knjigom, koji predstavlja stvarno stanje nekretnina na terenu. Financijski teret tih nastojanja, uz državu, podnose jedinice lokalne i regionalne samouprave, a sve više i vlasnici prava na nekretnine koji u tome prepoznaju i svoj interes jer se vrijednost nekretnina utvrđenih granica i “čistih papira” multiplicira. Oko 200 “predbilježbi” općina i gradova za ugovaranje katastarskih izmjera ocrtava zanimanje lokalne samouprave za rješavanje važnih pitanja kao što su infrastruktura, nova ulaganja i investicije, sređivanje stanja i gospodarenje imovinom, poslovne zone i urbanističko planiranje. Izvođenje tehničkog dijela katastarske izmjere povjerava se preko sustava javne nabave geodetskim tvrtkama koje dovršavaju radove u razdoblju od oko dvije godine. Nakon toga slijedi postupak izlaganja na javni uvid i obnova zemljišne knjige koji provode dvije komisije, posebno za katastar i zemljišnu knjigu. Nositelji prava na zemljištu na području izmjere provjerom podataka i donošenjem odgovarajućih dokumenata potvrđuju ispravnost izvršenih radova ili ulažu prigovor. Nakon rješavanja eventualnih prigovora postupak izmjere se završava, a zemljišna knjiga ide u službenu uporabu.

Izlaganje – usko grlo
Postupak izlaganja na javni uvid s obnovom zemljišne knjige opterećen je mnogim problemima, zbog čega se konačni dovršetak izmjere prolongira za dug vremenski period, čime se povećavaju troškovi, a smanjuje kvaliteta i vjerodostojnost izvršenih radova. Često se i na samo započinjanje postupka izlaganja čeka i više godine. Trenutno je u postupku izlaganja, u čekanju na izlaganje ili pri dovršetku tehničkog dijela izmjere oko stotinu katastarskih izmjera. S obzirom da su u njih uložena značajna financijska sredstva, prijeti opasnost da se zbog navedenih problema ta sredstva, kao i posao koji je dosad odrađen, dovedu u pitanje. Sa ciljem suočavanja s problemom, te pronalaženja praktičnih rješenja, Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga geodetsko geoinformatičke struke, u suradnji s Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije krajem travnja organizira okrugli stol, na koji su pozvani predstavnici državnih tijela i relevantni stručnjaci za to područje. Očekuje se učestvovanje predstavnika Ministarstava pravosuđa, financija, gospodarstva, okoliša i poljoprivrede, Državne geodetske uprave, Državnog odvjetništva, predstavnika poslodavaca i struke i drugih zainteresiranih institucija.