Prije krize se svakoga dana u jutarnim satima iz Krapinsko-zagorske županije prema Zagrebu vozilo niz kombija malih građevinskih tvrtki i obrtnika, a kako su zamrznute investicije u graditeljstvu nestalo je i kombija s prometnica, a time i velikog broja radnih mjesta u Županiji, tumači Siniša Hajdaš Dončić, župan Krapinsko-zagorske županije očigledne pokazatelje loma na tržištu rada na području koje je, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje neslavni lider u rastu nezaposlenosti. Naime, u samo godinu dana u toj županiji, prema podacima koje je u ponedjeljak objavio HZZ, broj onih koji su izgubili posao porastao je za 39,2 posto, što je dvostruko veći rast nezaposlenosti nego što je to slučaj s prosjekom Hrvatske. Osim u graditeljstvu poslovi su se, kaže župan Hajdaš Dončić gubili i u drugim radnointenzivnim industrijama, pojaprije tekstilnoj u kojem je broj radnika prepolovljen. ‘Takva događanja smo očekivali, ali nažalost kao županija na to nismo mogli utjecati’, tvrdi zagorski Župan.

Veliki sustavi
Slični trendovi zahvatili su i druge županije sa svojedobno razvijenom industrijom, od Međimurske, Primorsko-goranske, Istarske županije do, primjerice, grada Zagreba u kojemu je od ožujka prošle godine do ožujka 2010. broj nezaposlenih porastao preko 30 posto. Šef HGK Komore Zagreb Zlatan Frohlich takve pokazatelje, uz ostale razloge, pripisuje i ‘čišćenjima’ koja su zahvatila velike sustave, kao što je to tijekom prošle godine bio slučaj s Plivom. Puno sporije nezaposlenost je rasla u manje razvijenim županijama, pa je tako ispod 10 posto povećana nezaposlenost u Vukovarskoj, Virovitičko-podravkoj i Šibenskoj županiji. Analitičari to ipak ne promatraju u kontekstu poboljšanja stanja, nego u svjetlu činjenice da se radna mjesta uglavnom nisu tako brzo gubila u poljoprivrednim i uslužnim djelatnostima, dok je baza zaposlenosti u drugim sektorima u tim županijama bila ionako niska.

Ugroženi muškarci
Prosječno je nezaposlenost u proteklih godinu dana, pak, povećana za 19,2 posto, pri čemu je više zahvatila mušku populaciju. Naime, od ukupno 51.414 osoba koje su posao izgubile u razdoblju od ožujka prošle godine do ožujka ove godine, gotovo je 39 tisuća muškaraca, dok preostalih 12.636 čine žene. Trećina svih zaposlenih koja je izgubila posao bila je mlađa od 29 godina, a 41,7 posto odnosi se na osobe između 30 i 49 godina starosti. Tijekom ožujka prijavljeno je 22.852 osobe, od čega je gotovo 19 tisuća bilo zaposleno. Petina svih koji su izgubili posao, njih oko 4 tisuće bilo je zaposleno u trgovini.

Pojačano zapošljavanje

U ožujku 11.755 novih radnih ugovora
Iako je u ožujku registrirano 318.658 nezaposlenih osoba, tisuću više nego mjesec ranije, HZZ je svjetlu točku na tržištu rada pronašao u pojačanom zapošljavanju. U ožujku je 11.755 osoba sklopilo nove ugovore o radu što je, kako ističu 55,6 posto više nego u predhodnom mjesecu, odnosno 34 posto više nego u istom razdoblju lani. S početkom sezone, posao je pronašlo po dvije tisuće radnika u industriji i trgovini.