Prošloga je tjedna nafta porasla na 87 dolara po barelu, odnosno na najvišu razinu od listopada 2008. godine. Stalan rast cijene rezultirao je rastom zabrinutosti da bi barel nafte ponovno mogao prijeći 100 dolara.

Čini se da je najnoviji porast rezultat rasta povjerenja u oporavak globalne ekonomije iako je većina bankara i trgovaca oprezna glede ponude i potražnje. Zabrinutost zbog stanja grčke ekonomije posljednjih je dana utjecala na blagi pad cijena nafte, ali agresivne banke s Wall Streeta očekuju rast cijena. Tako Barclays Capital predviđa da će sljedeće godine barel nafte stajati 97 dolara, Goldman Sachs 110 dolara, a Morgan Stanley 100 dolara. No s rastom cijena raste i strah da će skuplja nafta zaustaviti globalni ekonomski rast. “Troznamenkaste cijene nafte predstavljat će prijetnju svjetskoj ekonomiji”, kaže Jeff Rubin, bivši glavni ekonomist CIBC-a i autor knjige o nafti i globalizaciji. Više cijene nafte i ostalih ključnih sirovina, posebice željezne rude i bakra, mogle bi potresti ekonomiju i financijska tržišta, potaknuti inflaciju i prisiliti središnje banke da podignu kamatne stope s vrlo niskih razina. To bi moglo povećati prinose od obveznica, ali i smanjiti privlačnost dionica. Ipak, više cijene nafte mogle bi podignuti dionice vezane uz energente. Cijene nafte prvi su put prešle razinu od 100 dolara u siječnju 2008., da bi u srpnju iste godine dosegle rekordnu razinu od 147 dolara po barelu; u prosincu 2008. pale su na 32 dolara i od tada su ponovno nastavile rasti. Prošlog četvrtka barelom nafte se trgovalo po cijeni od 85 dolara. Posljednji porast cijena došao je nakon što je ekonomski oporavak potaknuo potražnju za naftom. Ponuda nije problem s obzirom na to da OPEC u rezervnim kapacitetima ima više od šest milijuna barela nafte dnevno. Jedina razlika je u tome što je prošle godine cijena nafte rasla, dok je dolar padao, dok ove godine raste i cijena nafte i vrijednost dolara. Tvorci politika ne izgledaju zabrinuti. Ministri energetike se na nedavno održanom Međunarodnom energetskom forumu u Meksiku nisu žalili na cijenu. Neki ekonomisti također cijenu od 80 dolara po barelu ne vide kao prijetnju svjetskom rastu koji bi prema procjenama MMF-a ove godine trebao iznositi četiri posto. Analitičar Morgan Stalneya Hussein Allidina smatra da će cijena nafte od 100 dolara više pogoditi razvijene ekonomije od onih u razvoju, a upravo posljednje potiču rast globalnog rasta te si mogu priuštiti naftne subvencije. “Ako se približimo cijeni od 100 dolara po barelu, ekonomski će rast početi usporavati, no zastoj je ipak preteška riječ”, kaže Allidina. U svakom slučaju, cijene će utjecati na ekonomski rast isto kao i što mu predstavljaju prijetnju. “Ne možete imati ekonomski oporavak bez oporavka cijena nafte”, kaže Lutz Kilian sa sveučilišta Michigan.