Iako načelno podržavaju donošenje zakona o turističkom zemljištu u što skorijem roku, turističke kompanije i dalje rade sve da prolongiraju donošenje njegove aktualne verzije. Time bi spomenuti zakon zbog procedure zapravo bio srušen i stvoreni preduvjeti da se na jesen sastavi nova, bitno drukčija verzija, doznaje Poslovni dnevnik. Doduše, autori ovog zakona ne vjeruju da hotelsko-kamperska industrija ima dovoljno snage da izlobira takav ishod.

‘Nasilje države’
To ima smisla i zato što je Vladi jako važno pokazati da je u stanju donijeti zakon koji se čeka desetak godina pa makar trajalo kratko. “Zakon do ljeta može proći samo uz nasilje države prema poduzetnicima i nad zdravim razumom. Zakon, kakav je danas, nije ni razvojan ni stimulativan za ulagače, nego je harač za nekoliko velikih vlasnika. Ako se donese ovakav, neće dugo trajati”, kaže jedan od neovisnih analitičara. U treće saborsko čitanje zakon je upućen i zbog brojnih kritika, a najglasniji su bili Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska udruga poslodavaca u hotelijerstvu – upravo oni na koje se odnose odredbe zakona. Poslodavci su tvrdili da je prijedlog protuustavan i da je njegova namjera samo uvođenje novoga parafiskalnog nameta. Iste primjedbe i dalje vrijede jer većina amandmana koje su nakon drugog čitanja uputili najviše hotelijeri nije uvažena. Prijedlog zakona o turističkom zemljištu, prema najavama Ministarstva pravosuđa, u treće saborsko čitanje trebao bi ući do lipnja. To je i krajnji rok za njegov opstanak jer nakon toga istječe šest mjeseci koliko najviše može proći između dva saborska čitanja jer u suprotnom zakon pada. Ako pak zakon bude izglasan, Vlada u roku od tri mjeseca od donošenja mora donijeti uredbe o njegovoj primijeni. Njima će se definirati i iznosi naknada za koncesiju nad turističkim zemljištem koju će kompanije ubuduće plaćati državi i lokalnoj upravi. U zakonskom prijedlogu stoji da 60% prihoda od koncesije ide državi te po 20% općini, odnosno gradu i županiji. Novac od naknada bit će namijenjen za razvoj i očuvanje turističkih resursa. U punu primjenu zakon bi mogao dospjeti već u posezoni 2010. pa bi se mogao osjetit već na ovogodišnjim prihodima kompanija. Jedno od najosjetljivijih pitanja je iznos naknade jer se spekulira da će se kvadrat zemljišta naplaćivati jedan euro. Protiv tog iznosa je na sjednici Turističkog vijeća prigovorio Frane Skoblar, šef zadarskog Turisthotela koji bi prema toj računici godišnje trebao plaćati tri milijuna kuna.

Bez bitnih izmjena
Hotelijeri predlažu da naknada bude jednu kunu, no Dražen Bošnjaković, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, tvrdi da su iznosi koji se spominju spekulacije. Uvjeren je da će primjena zakona početi najranije ove jeseni iako priznaje da se sadržaj nije bitno mijenjao od drugog čitanja. “Primamo svaku konstruktivnu primjedbu i sve upotrebljivo ugradili smo u zakon, no bilo ih je malo od strane hotelijera. Treba im biti jasno da ih nemamo namjeru ‘guliti’ i da nije riječ o nametu, nego o otvaranju mogućnosti za nova ulaganja u koja dosad zbog nesređenih odnosa nisu mogli ulaziti. Koncesija se mora plaćati, a zakon će spriječiti da se takva naplata zloupotrebljava, odnosno da lokalna uprava svojevoljno nameće iznose i modele naplate”, kaže on.