Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

‘Kongresni centri sada su bacanje novca’

Autor: Marija Crnjak
25. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Centar za kongrese ne isplati se raditi ako nemamo razvijenu destinaciju, kažu stručnjaci koji strahuju da bi dvorane mogle ostati prazne poput rukometnih

Gradnja velikih kongresnih centara u Hrvatskoj, prije nego se stvore drugi preduvjeti razvoja poslovnog turizma, bacanje je novca jer će budući centri zjapiti prazni i doživjeti sudbinu rukometnih dvorana, upozoravaju stručnjaci turističkog sektora. Neki od njih čak su prilikom gradnje arena uoči rukometnog prvenstva intenzivno predlagali da se neki od projekata prošire i da dvorane dobiju još i kongresnu funkciju, no neuspješno.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Propala inicijativa
“Dok su arene bile u izgradnji, slali smo ideje za prenamjenu projekata kako bi se u dvorane ugradila i oprema za kongrese. To ne bi bili znatno veći troškovi, a lokacije su dobre i imaju prateću infrastukturu pa bismo jednim udarcem ubili dvije muhe. No ideja nikog nije zanimala”, kaže Daniel Marušić, direktor agencije Dubrovnik Travel koja se specijalizirala za poslovni turizam i glasi za jednu od rijetkih “destination management” kompanija u Hrvatskoj. U planu Vlade, koja je za izradu projektne dokumentacije prije dvije godine lokalnim upravama isplatila 1,5 milijuna kuna, gradnja je triju kongresnih centara, u Opatiji, Dubrovniku i Splitu. U međuvremenu je Opatija, na nezadovoljstvo Ministarstva turizma, izmijenila projekt. Split još nije definirao lokaciju, a Dubrovnik bi za centar na Babinu kuku projekt mogao imati do kraja godine. Dinamika razvoja projekta dijelom potvrđuje izjave naših sugovornika, a Dubrovnik se pritom spominje kao najdiskutabilnija destinacija iako se čini da je prvi na popisu prioriteta za gradnju. “Svaki kongresni grad zaslužio je imati polivalentnu kongresnu dvoranu koja bi služila ne samo za kongrese nego i ostale manifestacije kao što su koncerti ili izložbe. No kongresni centar ne isplati se raditi napamet ako nemamo razvijenu destinaciju. Centar ne mora biti golemih kapaciteta, no moramo znati koliko ga može poduprijeti ostala infrastruktura, imamo li dovoljno smještajnih kapaciteta, redovnih linija i sadržaja koji će gostima biti na raspolaganju u slobodno vrijeme. Na takva pitanja odgovore inače daju specijalizirane globalne agencije, čije su usluge skupe, ali isplative. No prema našim saznanjima Hrvatska ih nije angažirala”, napominje Marušić. Zrinko Kamber, član Uprave grupe Valamar pak upozorava: “Ni slučajno ne smijemo graditi kongresni centar pa tek potom proizvod jer ćemo barem pet godina imati prazan centar. Međutim, Dubrovniku takav projekt treba jer je udjel MICE segmenta za brend Dubrovnika u ukupnom turističkom prometu nedopustivo nizak.”

Gradnja velikih kongresnih centara u Hrvatskoj, prije nego se stvore drugi preduvjeti razvoja poslovnog turizma, bacanje je novca jer će budući centri zjapiti prazni i doživjeti sudbinu rukometnih dvorana, upozoravaju stručnjaci turističkog sektora. Neki od njih čak su prilikom gradnje arena uoči rukometnog prvenstva intenzivno predlagali da se neki od projekata prošire i da dvorane dobiju još i kongresnu funkciju, no neuspješno.

Propala inicijativa
“Dok su arene bile u izgradnji, slali smo ideje za prenamjenu projekata kako bi se u dvorane ugradila i oprema za kongrese. To ne bi bili znatno veći troškovi, a lokacije su dobre i imaju prateću infrastukturu pa bismo jednim udarcem ubili dvije muhe. No ideja nikog nije zanimala”, kaže Daniel Marušić, direktor agencije Dubrovnik Travel koja se specijalizirala za poslovni turizam i glasi za jednu od rijetkih “destination management” kompanija u Hrvatskoj. U planu Vlade, koja je za izradu projektne dokumentacije prije dvije godine lokalnim upravama isplatila 1,5 milijuna kuna, gradnja je triju kongresnih centara, u Opatiji, Dubrovniku i Splitu. U međuvremenu je Opatija, na nezadovoljstvo Ministarstva turizma, izmijenila projekt. Split još nije definirao lokaciju, a Dubrovnik bi za centar na Babinu kuku projekt mogao imati do kraja godine. Dinamika razvoja projekta dijelom potvrđuje izjave naših sugovornika, a Dubrovnik se pritom spominje kao najdiskutabilnija destinacija iako se čini da je prvi na popisu prioriteta za gradnju. “Svaki kongresni grad zaslužio je imati polivalentnu kongresnu dvoranu koja bi služila ne samo za kongrese nego i ostale manifestacije kao što su koncerti ili izložbe. No kongresni centar ne isplati se raditi napamet ako nemamo razvijenu destinaciju. Centar ne mora biti golemih kapaciteta, no moramo znati koliko ga može poduprijeti ostala infrastruktura, imamo li dovoljno smještajnih kapaciteta, redovnih linija i sadržaja koji će gostima biti na raspolaganju u slobodno vrijeme. Na takva pitanja odgovore inače daju specijalizirane globalne agencije, čije su usluge skupe, ali isplative. No prema našim saznanjima Hrvatska ih nije angažirala”, napominje Marušić. Zrinko Kamber, član Uprave grupe Valamar pak upozorava: “Ni slučajno ne smijemo graditi kongresni centar pa tek potom proizvod jer ćemo barem pet godina imati prazan centar. Međutim, Dubrovniku takav projekt treba jer je udjel MICE segmenta za brend Dubrovnika u ukupnom turističkom prometu nedopustivo nizak.”

Stanje u Dubrovniku
Valamar je lani na Babinu kuku otvorio Lacroma Resort s dvoranom kapaciteta 1000 ljudi. Valamar u Dubrovniku ostvaruje tek 4% prihoda od MICE segmenta, dok se u ukupnom poslovanju taj udjel penje i do 40%. Marušić pak smatra da gradnja kongresnih centara neće ugroziti poslovanje hotela koji su uložili u kongresne dvorane. Dodaje da u dubrovačkim hotelima ima 8000 “kongresnih” mjesta. Moguće je, kaže, da u prvo vrijeme veći gubitak ostvare baš kongresni centri, dok se destinacija ne profilira za velike kongrese. “Inače, kvaliteta destinacije uz dobar marketing ključni je element u privlačenju kongresnih gostiju. Jednako je važna dobra komunikacija s međunarodnim agencijama koje rade samo kongrese”, zaključuje Marušić.

Tražili smo da se u Arenama naprave kongresne dvorane, ali to nikog nije zanimalo
D. Marušić Dubrovnik Travel

Centri će u Hrvatskoj biti godinama prazni ako prije njih ne razradimo proizvod
Z. Kamber Valamar grupa

Autor: Marija Crnjak
25. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close