Nakon prerade se u razvijenim zemljama od te količine posluži oko 80 napitaka, a cijena se kreće između jednog i tri dolara za šalicu. U tom lancu dobro zarade svi, osim prve ruke, dakle radnika na plantažama koji rade za manje od dolara na dan. Zalažući se za pošteniju raspodjelu zarade na tim gotovim proizvodima ili sirovinama, još je šezdesetih godina započeo pokret “fair trade” ili pravedna trgovina, kojoj je u osnovi poticanje plaćanja poštene cijene proizvođačima u zemljama u razvoju, čime im se osigurava isplativost, održivost i konkurentnost.

Kod nas mali broj FT proizvoda
U početku je pravedna trgovina imala jak pečat političkoga antineoimperijalističkog stava, ima ga i danas, ali “fair trade” proizvodi ostvaruju promet od oko tri milijarde eura godišnje i sve vrijeme financijske krize bilježe znatan porast. Prema broju stanovnika Švicarska je najveći potrošač proizvoda “fair trade” (FT), a potom Velika Britanija. Na razvijenim tržištima prisutno je oko šest tisuća raznih proizvoda FT, najčešće hrane i ukrasa. Kao najvažnije, oko osam milijuna ljudi ima koristi od “fair tradea” jer on ne označava samo poštenije trgovinske odnose, već se dio zarade ulaže u ono što je potrebno lokalnoj zajednici – gradnja ceste, nabava filtera za pročišćavanje vode, obnova škola i slično. Tako se osnažuje zajednica, mijenjaju uvjeti života i potiče se daljnja proizvodnja. Irena Vukmanov, osnivačica prve domaće Udruge za promicanje pravedne trgovine, registrirane u Balama u Istri, za potrebe magisterija na Ekonomskom fakultetu u Puli na brojne je adrese domaćih tvrtki odaslala anketni upitnik radi ispitivanja svjesnosti o konceptu i spremnosti na uvođenje FT proizvoda. Ni od kog nije dobila odgovor iako se tvrtke vole deklarirati kao društveno odgovorne. Vukmanov kao kratkoročne ciljeve udruge navodi osvještavanje proizvođača da postoje proizvodi “fair trade” i poticanje da ih uvoze, a dugoročno da ih i sami počnu proizvoditi. Oznaku FT mogli bi dobiti hrvatski poljoprivredni proizvodi, rukotvorine, a možda i vino i maslinovo ulje. U Hrvatskoj se za sada može kupiti tek mali broj FT proizvoda – čokolade (Grand Cru ili Maestrani), Encianov šećer, kozmetički proizvodi iz Urtekramova asortimana. U želji da potakne uvoz FT kave Udruga surađuje s jednim od najvećih proizvođača i distributera kave u Istri, koji upravo traži načine da uvede sirovu FT kavu iz Afrike ili Amerike.

Sestre inspirirala Uganda
U međuvremenu se u središtu Zagreba otvorila prodavaonica ‘’Sedma planeta’’, čiji je asortiman u cijelosti baziran na poštenoj trgovini i koji prodaje afričke predmete za dom, ali i nakit. Sve je ručno proizvedeno u Ugandi i po fer cijenama izravno otkupljeno od malih proizvođača. Vlasnica prodavaonice Marina Pirš govori kako je krenuo taj hrvatsko-ugandski “biznis”: suprug njezine sestre Mirelle Brenke prijavio se u program njemačke vlade za educiranje o menadžmentu stanovništva nerazvijenih zemalja i tako su se s djecom preselili u Ugandu. Tamo je Brenke upoznala žene, mahom samohrane majke, koje u siromašnom predgrađu glavnoga ugandskoga grada Kampale žive bez struje i vode i jedva preživljavaju izrađujući unikatni nakit od perlica napravljenih od lakiranoga recikliranog papira. Odlučila je osnovati tvrtku koja od njih otkupljuje proizvode po poštenim cijenama i prodaje ih u Hrvatskoj. Povezala se i s ugandskim proizvođačima tkanina, predmeta za kuću, suvenira i slično. Njezina tvrtka Bead by bead (Perlica po perlica) te proizvode plasira u prodavaonicu ‘’Sedma planeta’’. Osim što plaća odmah i pošteno (više nego što bi zaradili prodajući te proizvode na lokalnoj tržnici), Bead by bead 20 posto od svoje zarade odvaja za humanitarne svrhe, pa tako sada financiraju školovanje sedmero djece žena koje izrađuju nakit. Makar došao i na valu pomodarstva, društveno odgovorna potrošnja i proizvodnja “moda” je koju treba podržati.

Hrvatska i ft

Nemamo sustav certificiranja
Svaki proizvod “fair trade” treba imati certificirani znak koji jamči pravednu pogodbu između proizvođača i (vele)kupca. U sastavu FairTrade Labeling Organization je međunarodna tvrtka koja je odgovorna za certificiranje i inspekcije kako bi bili sigurni da se trgovinski odnosi odvijaju prema međunarodno dogovorenim standardima. Uvijek može biti manipulacija, no FT Labeling Organization radi pod sloganom “Možete nam vjerovat jer mi ne vjerujemo nikome”. Tko u Hrvatskoj želi uvesti FT sirovinu ili proizvod, trebao bi se obratiti FairTrade Labeling Organization. Hrvatski proizvodi još ne mogu dobiti certifikat jer nemamo ustanovu koja je članica Svjetske “fair trade” organizacije.