Hrvatska gospodarska komora lani je od obaveznih članarina i doprinosa koje plaća oko 65 tisuća hrvatskih poduzeća te iz drugih izvora, prikupila nešto više od 195,5 milijuna kuna, a rashodi te najjače gospodarske asocijacije iznosili su 193,1 milijun kuna. Razliku od 2,4 milijuna kuna, kako je jučer odlučila Skupština HGK-a prihvaćajući završni račun za prošlu godinu, prenijet će se u 2006. godinu i iskoristiti za aktivnosti poticanja kvalitete u hrvatskom gospodarstvu, ali i za nabavku informatičke opreme, funkcioniranje ureda HGK-a u Bruxellesu, uređenje županijske komore u Požegi, te ureda HGK-a u Kninu.

Prihodi iznad plana
Navedeni podaci, koji su dosad bili jedna od bolje čuvanih tajni u državi, a iz kojih je vidljivo kolikim sredstvima raspolaže Komora, po prvi put su jučer pročitani javno na Skuštini. Skupštinari su, naime, završni račun dobivali u materijalima, no brojke se nisu iznosile pred novinarima, a na čije se upite o financijskim podacima u HGK-u odgovaralo tek pojašnjenjem kako su ti podaci poslovna tajna. Kako je ustvrdio predsjednik nadzornog odbora HGK-a Vinko Dumičić, aktiva HGK-a na koncu prošle godine iznosila je 290,2 milijuna kuna, a jednako toliko iznosila je i pasiva. Prihodi su, kako je kazao, lani nadmašili plan, i to za 2,7 posto, dok su rashodi bili veći za 1 posto nego je bilo zacrtano financijskim planom. Dumičić je istaknuo i kako je Državna revizija Komori za završni račun za 2003. i 2004. godinu dala “bezuvjetno mišljenje”, što znači da nije utvrđena nikakva manjkavost, te je izrazio uvjerenje da će tako biti i sa završnim računom za 2005. godinu. Sastavni dio te točke bilo je i prihvaćanje rezultata popisa imovine Komore, otpisa i usklađivanja vrijednosti imovine. U okviru javnih ovlasti HGK je izdao oko 15 tisuća raznih uvjerenja, a lani je započeo i vođenje očevidnika nekretnina koje se prodaju u postupku ovrhe. Među ostalim, naglasak je u lanjskim aktivnostima stavljen na hrvatsko približavanje EU – u pregovaračke timove RH ukupno je ušlo njezinih 40 djelatnika, a dosad je HGK uključena u 83 projekta EU-a, od čega je 21 već završen, 21 je u tijeku, 32 su kandidirana, a ostali su u pripremi za kandidaturu. Lani je dovršen i postupak certifikacije svih županijskih komora. Obraćajući se Skupštini predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je konkurentnost u izvozu ključnim pitanjem, dok je tečajnu politiku, kojoj Komora godinama upućuje kritike, ovog puta odlučio “preskočiti”. Pojasnio je da u zaduženosti u kakvoj se nalazi Hrvatska odgovornost postaje individualna, a ne generalna, odnosno tečaj postaje pitanje o kojemu svatko sam mora voditi računa. No, Komora se tim pitanjem neće više baviti, kazao je Vidošević, navodeći kako su tri strateška pitanja kojima se hitno mora pristupiti – potrošnja, imigracijska politika i obrazovanje.

Zaokret u obrazovanju
Šef HGK zauzeo se za radikalan zaokret u odnosu prema potrošnji, jer, upozorava, godišnje uvozimo automobila u vrijednosti preko 1 milijarde USD, a ne razvijamo vlastitu automobilsku industriju. Kao zemlja sa sedam posto visokoobrazovanih, Hrvatska se po njegovom mišljenju ne može nuditi kao ozbiljan partner investitorima.
“Samo zaokret u obrazovanju razlikovat će nas od primjerice Čeha. Hrvatski su radnici za 50 posto skuplji od njih, a imaju slabiju obrazovnu strukturu i zato nama obrazovanje mora postati prioritetno pitanje, jer mali narod koji ne zna jezike i slabo je obrazovan trajno je osuđen na krize”, dodao je Vidošević.

Putovanja za članice u 18 zemalja

Prema izviješću koje je podnijela zamjenica predsjednika HGK Vesna Trnokop-Tanta, lani je Komora za članice organizirala 19 odlazaka gospodarskih izaslanstava u 18 zemalja, a bila je domaćinom 27 inozemnih delegacija iz 18 zemalja. Poduzeća iz Hrvatske HGK je lani povela na 25 sajmova u zemlji i inozemstvu, a u akciji “Kupujmo hrvatsko”, odnosno “Proizvodimo i kupujmo kvalitetno”, sudjelovalo je ukupno 440 tvrtki. Nastavljene su aktivnosti na poboljšanju kvalitete podjelom 46 znakova “Hrvatska kvaliteta” i 18 znakova “Izvorno hrvatsko”.