Spoznaja da antibiotici mogu liječiti i bolesti koje ne izazivaju bakterije mogla bi biti odskočna daska za još jedan uspjeh hrvatskih istraživača koji su prije par godina požnjeli slavu otkrićem azitromicina u Plivinom istraživačkom institutu. Međutim, ovaj put pod okriljem druge najveće farmaceutske tvrtke u svijetu, tvrtke GlaxoSmithKline koja je institut preuzimanjem preimenovala u Centar izvrsnosti za istraživanje makrolidskih lijekova. Makrolidi su poznata skupina antibiotika od kojih su najnoviji i najznačajniji azitromicin, klaritromicin i telitromicin. Klinička praksa u zadnjih desetak godina, međutim, pokazala je da antibiotici imaju pozitivan učinak na bolesti kao što su astma ili kronička opstruktivna plućna bolest (KOPB), no tek treba otkriti o kakvim se mehanizmima radi, odnosno otkriti nove molekule koje bi mogle dovesti do velikog napretka u medicini. “I po svojoj filozofiji i po veličini GSK je potpuno inovativno orijentiran, tako da, uzimajući u obzir znanje i iskustvo domaćih stručnjaka i snagu tvrtke, možemo očekivati da se u Zagrebu ponovi neko značajno otkriće, najavljuje dr. Radan Spaventi, direktor bivšeg Instituta i Centra koji je s radom formalno započeo prije otprilike dva tjedna. Spaventi je pun hvale za novog poslodavca koji je prema njegovim riječima u Hrvatsku doveo ”novi znanstveni svemir”. Sasvim neočekivano, direktor novog GSK-ovog centra dočekao nas je odjeven u polo majicu. Ležernost je, naime, glavna značajka službenog stila odjevanja (takozvani dress code), što je za poslovne krugove u Hrvatskoj prilično neuobičajeno.

“Prepoznata inovativnost je, uostalom, jedan od glavnih razloga zbog kojeg se GSK odlučio za ulaganje u Hrvatskoj. Žele nas učiniti dijelom svog istraživačkog tima. Zato u ovom trenutku nije moguće govoriti o nekim otpuštanjima radnika”, tvrdi Spaventi i dodaje da je istraživanje makrolida veoma kompleksno područje u kojem je dugogodišnja praksa važan preduvjet za uspjeh. Direktor Centra podsjeća da je Pliva suradnju s GSK-om započela na zajedničkom projektu otkrivanja novog antibiotika te da je preuzimanje Instituta rezultat petogodišnje suradnje. “Zato treba shvatiti kakva je to počast za naše znanstvenike”, Spaventijev je odgovor svima koji su sa žaljenjem popratili prodaju Instituta. Pustiti takav potencijal koji je Plivi svojedobno donio neprocjenjivu korist jedan je od gafova koji se predbacuju predsjedniku Plivine uprave Željku Čoviću, no isto tako treba znati da je istraživanje novih lijekova najskuplje. 130 zaposlenika zagrebačkog, devetog Centra izvrsnosti GSK, dio su ekipe od 15.000 istraživača koje plaća ovaj farmaceutski gigant. “Zaposlenicima Centra otvaraju se nesagledive mogućnosti za rad”, kaže Radan Spaventi i dodaje da je upravo stoga Zagreb zanimljiva destinacija za sve one koji su zbog loših uvjeta otišli iz Hrvatske. U okviru novog Centra neki će se projekti zadržati, drugi moguće zaustaviti te pokrenuti novi. Sve će biti mnogo jasnije nakon što se, za otprilike pola godine, izradi strategija poslovanja, otkriva nam dr. Spaventi.