‘Cloud computing’
Jedna od najzanimljivijih tema u tehnologiji posljednjih nekoliko godina je pojava “cloud computinga” (“programskih rješenja u oblacima”). O čemu je tu točno riječ i kako će to promijeniti naše živote? Dva su bitna dijela za razumijevanje ove platforme. Prvi se tiče brzine obrade i pohrane podataka koji se premještaju s individualnih računala na masivne, centralizirane računske centre. To industriji omogućuje obradu velikih količina podataka, a moć superračunala postaje primjenjiva na svakodnevnim zadacima, npr. analizi prometnih obrazaca nekoga grada kako bi se predvidjelo gdje će se pojaviti zastoji. Drugi se dio odnosi na milijarde pametnih osobnih uređaja, poput pametnih telefona i prijenosnih računala koji se mogu priključiti na centralizirani izvor preko interneta. To znači da će se i pojedinci (a ne samo kompanije i vlade) moći okoristiti ovim informacijskim “oblacima”. Kamo nas to onda vodi? Dva velika predviđanja odmah padaju na pamet. Prvo, dostupnost tolike količine informacija i mogućnosti obrade podataka po tako niskoj cijeni dovest će do novih otkrića. Javlja se mogućnost revolucije u znanosti jer će istraživači biti u prilici doći do dosad nezamislive količine podataka. I drugo, osobni uređaji postat će superpametni jer će se moći koristiti “oblacima”. Google već govori o dodavanju glasovnog prevođenja na svoje mobitele. Velike promjene izazvane “cloud computingom” neće u potpunosti zaživjeti do kraja ovog desetljeća, no bit će daleko na tom putu.
Pohlepa nije tako dobra kako smo mislili
Još u osamdesetima ekonomist Al Rappaport uhvatio je duh vremena smišljanjem novoga korporativnog cilja: maksimizacije dioničareve vrijednosti. Mjera uspješnosti uprave je ukupan prinos za dioničare za vrijeme njezina mandata. Bill Allen, Boeingov legendarni čelnik od 1945. do 1968., jedanput je opisao etiku svoje kompanije ovako: “Jesti, disati i sanjati svijet aeronautike.” Do 1998. uprava je promijenila stajalište: “Ulazimo u okruženje zasnovano na vrijednosti u kojemu su jedinična cijena, povrat ulaganja i dioničarski prinos mjere na temelju kojih će se o vama suditi”, istaknuo je Phil Condit. To se događalo u svim industrijama. Britanski ICI ponudio je uzvišen opis svojih ideala 1987. godine: “ICI teži biti vodeća svjetska kemijska kompanija… (povećavajući) bogatstvo i blagostanje naših dioničara, zaposlenika, kupaca i zajednica kojima služimo i u kojima djelujemo.” No do 1995. prijetnja neprijateljskog preuzimanja galvanizirala je menadžment, a kompanija je izjavila: “Naš je cilj maksimizirati dioničarsku vrijednost, fokusirajući se na poslove u kojima imamo tržišno vodstvo, tehnološke prednosti i kompetitivne cijene troškova.” Pod Allenom je Boeing dominirao zrakoplovnim tržištem, a pod Conditom je kompanija ne samo izgubila tržišno vodstvo nego i zaglibila u skandalima. I nova je uprava ICI-a, koja je pokušala reorganizirati poslovanje, također zakazala cijene svojih dionica koje su počele konstantno padati, da bi kompanija desetljeće poslije prestala biti nezavisan entitet. Enron, paradigma novoga korporativnog modela, spektakularno je propao 2001., a sedam je godina poslije propast Lehman Brothersa, kompanije intenzivno fokusirane na profit, gotovo srušila svjetski financijski sustav. To može biti dobra pouka za sve buduće menadžere: fokusirati se samo na profit znači riskirati da izgubite sav profit.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Najbolje svjetske inovacije ustvari su posuđene. Većina najinovativnijih ideja, ustvari je samo adaptacija već viđenih, ali bolja. Takvih je primjera u praksi bezbroj. Intel je posudio marketinške tehnike za prodaju kompjuterskih čipova kao da je riječ o čipi čipsu, američkih Chapparal Steel, specijaliziran za proizvodnju čeličnih mini-postrojenja, novu poslovnu strategiju – proizvodnju kalupa za čelik ”preuzeo” je od jedne meksičke tvrtke. Robert Saldich, izvršni direktor elektroničke tvrtke Raychem Corp., posudio je i prilagodio genijalnu ideju da uvede nagradu za najbolju posuđenu biznis ideju. Najveći svjetski lideri ustvari su najveći i najbolji posuđivači. A titulu najboljih imaju zato što znaju tajnu, ali ne onu Rhonde Byrne. Njihova je tajna u preuzimanju već smislenih ideja te u njihovoj adaptaciji u još bolje ideje koje će polučiti veliki uspjeh.
Uključite se u raspravu