Jedna od pedeset najprofitabilniji hrvatskih informatičkih kompanija Dekod telekom dijeli mnogo sličnosti s Googleom. Obje su nastale u garaži, u podjednako vrijeme, pokrenula su ih dvojica prijatelja i danas većinu svojih prihoda temelje na prodaji softvera kao usluge. No, dok su osnivači Googlea Sergey Brin i Lawrence Page do današnjeg prodajnog koncepta došli putem oglasa pokretači Dekod telekoma Franjo Šalovarda i Branko Silta svoj su početak obilježili jednim izumom. Prije trinaest godina napravili su modem kratkog dometa i počeli ga proizvoditi u garaži.

“Modem je omogućavao prijenos podataka unutar tvrtke i to bez napajanja što je uz činjenicu da je bio povoljniji od konkurencije bila njegova najveća prednost”, prisjeća se Šalovarda i dodaje da tada nije bilo mreža kakve danas poznajemo. Prodali su stotinjak svojih modema velikim kompanijama poput Kraša, Chromosa, Zagrebačke rafinerije nafte, sisačka rafinerije i željezare, Plive i zagrebačkog Vodovoda. Unatoč tome, Šalovarda tvrdi da im je trebalo pet godina prije nego su im se klijenti počeli sami javljati. On je prethodno radio u Ericssonu Nikoli Tesli dok je Silta iskustvo stjecao u Podravci i Hrvatskom saboru što opisuje kao iznimno važno jer im je zbog razumijevanja velikih sustava, tvrdi Šalovarda, bilo lakše surađivati s takvim klijentima.“Mi nismo hakeri već strpljivi ljudi koji uspjeh grade polako na filozofiji znanja koje uključuje permanentno obrazovanje, upornog rada, profesionalizma i korektnosti prema korisnicima. Za sve ovo potrebno je strpljenje, ali vjerujte da je to jedini način za dugoročni uspjeh”, ističe Šalovarda.

Sport i glazba
Danas Dekod telekom prodaje uslugu prodaje ulaznica putem infrastrukture koju su sami razvili, a u Hrvatskoj su lider u tom segmentu. U 2009. su bili službeni prodavatelj ulaznica za Svjetsko rukometno prvenstvo u Hrvatskoj, a organizirali su prodaju ulaznica i za velike nogometne derbije poput utakmice Hrvatska – Brazil 2005. godine, kad se na Poljudu okupilo više od 30.000 gledatelja i kada je putem njihovog sustava napravljen promet od 50 milijuna kuna. Sličan interes pobudila je i kasnija utakmica Hrvatske s Engleskom u Zagrebu.Dekod je u međuvremenu postao službeni prodavatelj karata za brojne festivale, uključujući Motovun filmski festival, Dubrovačke ljetne igre, Zagreb Film Festival i događaje u Areni Zagreb. Infrastruktura koju je Dekod razvio uključuje softver za prodaju ulaznica koji ima mogućnost prodaje karata putem interneta i mobitela, obračun naplate u realnom vremenu, prikaz zarade, kontrolu čitača na ulazima u stadione te sustav akreditacija za novinare i goste. Direktor i suosnivač tvrtke Branko Silta prisjeća se da su do današnjeg rješenja, koje prodaju pod brendom Ulaznice.hr, došli malim projektom za Dvoranu Vatroslav Lisinski. “Prijavili smo se za posao izrade softvera prodaje ulaznica za njihovu internu potrebu na blagajni dvorane. Trebalo nam je pola godine za izradu softvera, a od početka smo išli s idejom da to napravimo tako da se može upakirati u proizvod i prodavati drugim naručiteljima jer je na tržištu postojala potreba za takvim proizvodom”, kaže Silta koji od tada vodi razvoj tog proizvoda.

Iznenadili i najveće
Dodaje da su nakon posla za Lisinski dobili priliku napraviti projekt za Vipnet i prezentirati ga na godišnjoj Oracleovoj konferenciji. “Uspjeh koji smo tamo doživjeli bio je fantastičan i u mnogome nas je iznenadio, ali i ohrabrio. Tamo smo pokazali sustav koji je po svojim karakteristikama bio ispred svega što je postojalo u branši zbog čega se za nas zainteresiralo nekoliko investicijskih fondova”, kaže Silta. Ponude investicijskih fondova nisu prihvatili. Silta ističe da su zaključili da je bolje da razvoj nastave sami. U iduće dvije godine niknuo je portal Ulaznice.hr. Usluga koja koristi niz naprednih mogućnosti elektroničkog poslovanja. Primjerice, omogućuje korisnicima tekućeg računa u Erste banci izravnu kupovinu ulaznice putem njhovog portala, a na njemu se može plaćati i Maestro karticama i putem Vipnetovog mobilnog paymant gatewayja. “Najveći posao prodaje ulaznica dosad nam je lanjsko rukometno prvenstvo kada je putem našeg sustava prodano 300.000 ulaznica. Hrvatski rukometni savez nam je outsourceao taj posao pa smo mi organizirali prodaju ulaznica po svim kanalima od interneta, preko lokalnih blagajni, do prodaje ulaznica sponzorima, velikim kupcima, agencijama i drugima”, kaže Silta. Osim prodaje ulaznica Dekod telekom i dalje se bavi mrežama, odnosno pružanjem usluga mjerenja, održavanja i kvalitete upravljanja mrežama. Nadalje, pruža konzultantske usluge iz poslovne inteligencije i ima vlastiti softver za upravljanje ljudskim resursima. No, kako glavnina od 35,9 milijuna kuna prihoda i 3,5 milijuna kuna dobiti dolazi od prodaje ulaznica u tom segmentu radi 11 od ukupno 15 zaposlenika, a u njega su i znatno ulagali. Tvrtka ima ISO 9001:2008 certifikat, poreznog savjetnika, revizora i financijskog savjetnika te pozivni centarkoji radi non-stop. Najveće ulaganje, kupnju Oracleovih licencija na kojima su izgradili svoju tehnologiju, napravili su na samom početku. No, ne žale jer, kažu, kad je u veljači na dnevniku jedne hrvatske televizije najavljena lutrija za Euro, njihov je sustav besprijekorno odradio svoj posao. Nekoliko minuta nakon toga zaprimili su na portalu Ulaznice.hr više od 200.000 posjeta a njihova je tehnologija bila spremna podnijeti 20 puta veće opterećenje. Silta dodaje da imaju velike planove za svoj softver i u Hrvatskoj i u inozemstvu. “Cilj Dekod telekoma je nastaviti prodaju našeg softvera kao usluge prvenstveno u Hrvatskoj, a radimo i na širenju u inozemstvo. Postoje ponude investicijskih fondova koji su i dalje zainteresirani da nas prate u razvoju i širenju, ali ni danas nismo sigurni želimo li takav model razvoja”, zaključuje Silta.

Svjetsko nogometno prvenstvo

Afrika još na čekanju
Ulaznice za iduće Svjetsko nogometno prvenstvo ne može se još kupiti jer se hrvatska reprezentacija nije kvalificirala, kažu u Dekod telekomu. “Trebali bismo službeno prodavati i ulaznice za Svjetsko prvenstvo u Južnoafričkoj Republici, ali od toga zasad nema ništa jer na deset posto ulaznica imaju pravo samo države koje su se kvalificirale a za ostatak tek treba vidjeti što će biti”, zaključuju.