Početkom veljače u Hrvatskoj se počelo sve glasnije govoriti o ukidanju anonimnosti “prepaid” korisnika mobilne telefonije te registraciji svakoga građana s mobitelom. Javnost i operateri su reagirali burno, svatko iz svojih motiva.

Građani se boje da bi novim pravilnikom o obveznoj registraciji bilo omogućeno službama sigurnosti, a vjerojatno i mnogim drugima, neograničeno kontroliranje svekolike komunikacije bilo kojeg građana, s razlogom ili bez njega. S obzirom na česte zloupotrebe povjerljivih informacija u suvremenoj Hrvatskoj, teško da ovaj argument nema podlogu. No isto tako stoji i da su najžešći zaštitnici anonimnosti mobilne telefonije ljudi iz kriminalnog miljea koje je s postojećom praksom, bilo sa sudskim nalogom ili bez njega, gotovo nemoguće staviti pod bilo kakav nadzor. Hrvatski mobilni operateri i trgovci su protiv ukidanja anonimnosti “prepaida” iz drugih motiva – zarade. Naime, kada bi se striktno primijenio novi sustav, bila bi potrebna velika ulaganja u infrastrukturu, a pitanje je tko bi sve uopće mogao biti uključen u prodajni lanac prodaje SIM kartica i mobilnih uređaja. Tvrtka Tisak, koja drži 40 posto hrvatskog tržišta “prepaid” bonovima, mogla bi ostati bez te ponude nametne li Vlada mobilnim operaterima obvezu registracije svih “prepaid” korisnika s imenom, prezimenom i OIB-om. Nenad Raca, direktor tvrtke Aduro Ideja koja razvija rješenja za mobilnu industriju, kaže da bi za provedu takve regulative bile spremne samo trgovine koje su izravno otvorili T-Mobile, Vipnet i Tele2. Ostali trgovci, poput Konzuma, Mercatora, Ininih benzinskih postaja i Tiska, morali bi investirati u rješenja koja bi omogućila skupljanje privatnih podataka pri kupnji ili bi morali ukloniti taj asortiman.

SOA nenadležna
“Gotovo bi se ugasile ‘prepaid’ prodaje mobilnih operatera”, kaže Raca. U Agrokoru i Ini zasad nemaju komentara. Sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura kaže da se razgovara o načinu uvođenja te mjere i da će operateri, ako se uvede, morati registrirati postojeće korisnike, što je dodatan trošak. Isto tako upozorava da će broj korisnika pasti. “Dvosjekli je to mač jer kriminalci mogu izbjeći registraciju kupnjom kartica u BiH i Srbiji”, zaključio je Lubura. Aktualni telekomunikacijski zakon iz 2008. propisuje da su operateri dužni tajnim službama omogućiti “trenutačnu identifikaciju korisnika”. No ni taj zakon ni uredba bivšeg premijera Ivice Račana o nacionalno-sigurnosnim obvezama telekoma ne precizira koje bi to privatne podatke operateri morali davati tajnim službama. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) o toj temi nije javno istupala niti je spomenutu temu komentirala. I na izravan upit Poslovnog dnevnika u SOA-i su se opravdali da je riječ o prijedlogu i odgovornosti samostalnoga državnog tijela – Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija (OTC), koje nije u sklopu SOA-e. “Slijedom toga SOA nije mjerodavna za davanje komentara, odnosno izjava za javnost o problematici OTC-a”, odgovorili su u kabinetu ravnatelja SOA-e Josipa Buljevića. U Operativno-tehničkom centru za nadzor telekomunikacija, kojem je na čelu Dinko Majić, nisu željeli ni na koji način komentirati tu problematiku.

Šutnja institucija
Za konkretniji komentar nisu bili raspoloženi ni u Hrvatskoj agenciji za nadzor pošta i telekomunikacija (HAKOM). “Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije nije mjerodavna za postupak registracije korisnika unaprijed plaćene usluge mobilne telefonije u Hrvatskoj. Samim time agencija nije u mogućnosti komentirati područje koje ne ulazi u okrug njezina nadzora”, poručili su u HAKOM-u. Hrvatski mobilni operateri općenito ne podržavaju tu odluku, no svi su je spremni provesti ako to postane zakonska obveza. “Ako se zahtjev definira na pravno valjan način, on potpuno jednako obvezuje Tele2 i ostale mobilne operatere te sukladno tomu zakone svi moramo slijediti”, kazala je Valentina Junaci, voditeljica odnosa s javnošću Tele2. Junaci pojašnjava da je riječ o znatnom utjecaju, tj. izmjenama dosadašnjeg načina funkcioniranja tržišta. “U prvome redu pod time smatramo organizaciju prodajnih kanala te načina na koji je ‘prepaid’ usluga dostupna korisnicima. Nezahvalno je prognozirati kako će korisnici reagirati te je zato potrebno imati dobar i jednostavan postupak registracije koji bi u što manjoj mjeri stvarao gužve. Kada su u pitanju operateri, uvođenje obveze zasigurno će značiti dizanje naših troškova poslovanja, s čime naravno nismo sretni”, rekla je Valentina Junaci. Sličnog su stava i u T-Mobileu, a najavili su da će poštovati odluke nadležnih tijela temeljene na zakonu kojim bi se nedvosmisleno propisala takva mjera. U HT-u kažu da smatraju da ovo doba recesije nije najprimjereniji trenutak za uvođenje novih dodatnih obveza u telekom sektoru koji je ionako već opterećen nametom od kolovoza prošle godine. “Donošenje ovakve odluke zasigurno će utjecati na prihode i dodatno povećati troškove svih mobilnih operatera. Isto tako kao korisnički orijentirana kompanija razumijemo nezadovoljstvo korisnika i negativan stav javnosti jer se ovakvim mjerama dokida jedna od osnovnih karakteristika ‘prepaid’ usluge, a to je anonimnost, čime se narušava privatnost i ograničava sloboda korisnika ‘prepaid’ usluga koje čine većinu korisničkih baza svih operatora pokretnih elektroničkih komunikacija. Smatramo, međutim, i da je upitno koliko ta mjera može pomoći rješavanju problema organiziranoga kriminala u državi s obzirom na to da korisnici imaju mogućnost anonimnoga korištenja ‘prepaid’ usluga operatora iz susjednih zemalja koje ovu regulativu nisu usvojile, i to preko usluge međunarodnog roaminga.

Također prema našim spoznajama rijetki su primjeri država Europske unije koje primjenjuju ovakvu praksu“, kazali su u Odjelu za odnose s javnošću T-Hrvatskog Telekoma. Ni u Vipnetu nisu presretni mogućim promjenama uvjeta korištenja ”prepaid“ usluge. ”Smatramo da je izuzetno opasno drastično mijenjati sustav koji je doveo do strelovitog razvoja mobilne telefonije i pozicionirao Hrvatsku u europski vrh u ‘prepaid’ segmentu. Naime, u Hrvatskoj se mobilna telefonija bazira na oko 75 posto ‘prepaid’ korisnika koji su većinom anonimni. Eventualno uvođenje takve mjere zahtijevalo bi dugoročno razdoblje prilagodbe i velike troškove, a imat će utjecaja ne samo na mobilnu industriju već na cjelokupan sustav glede mobilne industrije, što uključuje distributivne lance i prodajne partnere“, poručili su u Korporativnim komunikacijama Vipneta. U najstarijem hrvatskom ”prepaid“ operateru također navode da važeća regulativa koja postoji duže vrijeme jasno ne određuje obvezu registracije ”prepaid“ korisnika, a Ustav također štiti temeljne slobode i ljudska prava, što uključuje tajnost komunikacije te sigurnost i tajnost osobnih podataka. ”U tom smislu očekujemo jasan i nedvosmislen zakonski okvir kojim bi se eksplicitno uvela navedena obveza. Kao tvrtka koja poštuje važeće zakone i propise istog trenutka počet ćemo primjenjivati novouspostavljeni pravni okvir”, poručili su iz Vipneta.

Problem ostaje

Kriminalci i dalje bezbrižni
“Kriminalci mogu izbjeći registraciju kupnjom kartica u Bosni i Hercegovini i Srbiji”, kazao je sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura.

Nesmetana kupnja
U Vipnetu su potvrdili da će kupnja anonimnih “prepaid” SIM kartica dalje biti dostupna u susjednim zemljama, poput Srbije, BiH ili Slovenije.

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

ubrzana digitalizacija

Jedna stvar odlučuje hoće li Europa imati sigurnu energiju i brži internet

Prilagodba

Traže se razumni rokovi
U Vipnetu, domaćem operateru koji je počeo nuditi “prepaid” usluge, smatraju da bi rok prilagodbe morao trajati nekoliko godina. “Kada bi se takva mjera i uvela, smatramo da su za provedbu nužni razumni rokovi od nekoliko godina jer bi svako nekontrolirano uvođenje ovakve drastične promjene značilo opasnost za zaštitu osobnih podataka građana”, kazali su u Vipnetu.