Uredbom o provedbi jamstvenih mjera za gospodarski oporavak Vlada je u četvrtak stvorila pretpostavke da HBOR uskoro započne i s aukcijama za drugi model kreditiranja poduzetnika, uz jamstva države.

U B model kreditiranja Vlada ulazi s razrađenijim pravilima nego što su pratila model A. Detaljnije utvrđivanje pravila tumači se i kao ispravljanje nedorečenosti koje su se pokazale nakon prvog aukcijskog kruga i koji trenutno usporavaju raspodjelu prema poduzetnicima. Naime, u četvrtak banke s HBOR-om još nisu zaključile ugovor o poslovnoj suradnji iako je aukcijskim rokovima predviđeno da se to učini u roku 10 dana nakon aukcije. Od bankara saznajemo da se ugovorno usklađivanje treba riješiti do iduće srijede. Ono, doduše, nije bilo samo tehničke naravi. Jednim od važnijih prijepora pokazalo se pitanje podjele rizika između HBOR-a i banaka, odnosno treba li HBOR imati prvenstvo pri utvrđivanju reda vjerovnika u slučajevima poteškoća s naplatom. Posve novi modeli i tehnologija suradnje HBOR-a i banaka nametnuli su i širi obuhvat tema u pregovorima oko održavanja aukcija i reguliranja odnosa između države (HBOR-a) i banaka pri jamstvenim aukcijama za koje je predviđeno ukupno 2 milijarde kuna. Tako su uredbom o kriterijima dodjele i načinu održavanja aukcija utvrđene i obveze za idućih 10 godina kolika je krajnja ročnost kredita koje je država spremna pokriti s jamstvom do najviše 50 posto iznosa kredita. Država se, primjerice, željela zaštititi od svojevrsnog kartelskog nastupa banaka pa si je uzela pravo odbiti i sve ponude ako su ponuđene kamatne marže iznad tržišnih. Usto, kamatne marže (povrh referentnog EURIBOR-a) i naknade banke, koje će uz predloženi iznos jamstva biti kriterij za dobivanje kvote, banke neće smjeti podizati za vrijeme otplate kredita. Banke će državi godišnje plaćati naknadu na nedospjeli iznos glavnice kredita za koji je dano jamstvo. Ovisit će o kvaliteti klijenta i naplaćivat će se u rasponu od 0,4 posto za najbolje do 3,8 posto za tvrtke bez kreditne povijesti. Iskoristi li se cijela kvota za jamstva, to će državi donijeti ‘zaradu’ od 20 milijuna kuna. Uvedeni su i dodatni kriteriji za poduzetnike s trenutnim poteškoćama, odnosno koji to nisu bili prije 1. srpnja 2008. Osim uobičajnih pokazatelja zaduženosti, propisana su ograničenja za njihovo kreditiranje, vezana uz godišnji trošak plaća. U jamstvenom modelu kreditiranja za reprograme se ne može koristiti više od 15 posto kredita, a još do 15 posto može biti za obrtna sredstva.

Uvjeti i ograničenja za model B

– kamatna marža i naknada banke ne smije rasti za vrijeme otplate kredita za koji je dano jamstvo
– ako sve banke na aukciji dostave ponude s kamatnom maržom većom od tržišnih, HBOR će poništiti aukciju
– ako je poduzetnik trenutno u teškoćama, kredit koji mu se odobrava uz jamstvo ne može biti veći od godišnjeg iznosa plaća iz 2008. godine
– ako je poduzeće korisnik kredita osnovano nakon 1. siječnja 2008., kredit ne može prijeći godišnji iznos plaća za prve dvije godine