Iako je upravo u intenzivnoj ofenzivi zazivanja prijevremenih izbora, SDP još uvijek ne zna s kakvom ekonomskom ponudom izlazi pred birače. U stranci je na raspravi Gospodarska platforma SDP-a koju je izradio glavni stranački ekonomski strateg Branko Grčić. Čim je papir ugledao svjetlo dana, a Grčić objasnio kako se Hrvatska u idućih nekoliko godina mora odreći socijaldemokracije kako bi se ponajprije financijski konsolidirala, i njega i stranku sustigle su optužbe za skretanje udesno ili najblaže u liberalnu ekonomiju. Materijal se našao i na udaru dijela stranke, uz kritiku da se njime odriču socijaldemokratskih zasada.

Manje državnih agencija
Grčić kritike odbacuje, pojašnjavajući kako nije liberalizam nego prava socijaldemokratska politika ona koja zna da bez oporavka gospodarstva, zapošljavanja ljudi, podmirivanja obaveza gospodarstva prema državi i države prema gospodarstvu i stanovništvu sustav nije održiv, niti može funkcionirati. Među najvećim zamjerkama sadašnjem sustavu Grčić navodi ogromnu javnu potrošnju, te kao cilj ističe njeno smanjenje ispod 40% BDP-a, a predviđa da će ove i sljedeće godine biti 45%. Za smanjenje kao preduvjet ističe reformu državne uprave koja bi obuhvatila snažnu racionalizaciju broj državnih agencija kojih je čak 140, ali i broja zaposlenih, koji su u javnu upravu nerijetko stizali stranačkim i nepotističkim linijama. Rezale bi se subvencije neefikasnim sektorima, a kao gubitaše koje proračun izdašno financira Grčić nabraja poljoprivredu, brodogradilišta, Jadroliniju, HŽ… Među 180 poduzeća u portfelju HFP-a izdvojila bi se ona koja imaju šansu za privatizaciju, a ostala bi išla u stečaj.

Smanjenje rashoda
Smanjili bi rashode za zdravstvo i obrazovanje uz zadržavanje kvalitete usluga, dok bi se socijalni sustav temeljito preispitao. Snažna porezna reforma, koju će SDP provesti dođe li na vlast, prema Grčićevu prijedlogu prioritetno bi išla prema poreznom rasterećenju gospodarstva, što uključuje rasterećenje cijene rada kroz smanjenje socijalnih doprinosa, ali u ukidanje većine od 250 parafiskalnih nameta kojima se godišnje ubere više od 12 milijardi kuna. Harač bi ukinuli, a PDV vratili na 22%.

Premalo zaposlenih

Previše ‘mladih’ umirovljenika
Samo 900 tisuća radi, a preko 1,5 milijuna građana su ovisni o javnom sektoru. Odnos broja radnika i umirovljenika iznosi 1,3 i nikad nije bio niži, dok je u EU minimum održanja sustava iznad 2,1. Ogroman je broj “mladih” umirovljenika između 35 i 50 godina, oko 80.000, a samo 16% je u punoj mirovini. Od 100 stanovnika u radnoj dobi zaposleno je 56, a od 100-tinjak tisuća primatelja socijalne pomoći preko 40% je radno sposobno.