Bruto domaći proizvod u zadnjem je tromjesečju 2009. usporio pad na 4,4 posto realno u odnosu na isto tromjesečje 2008., a prve procjene Državnog zavoda za statistiku za cijelu godinu upućuju na pad za 5,8 posto.

Ispada da je Hrvatska lani prošla nešto bolje od prosjeka zemalja srednje i (jugo)istočne Europe. Eurostatova procjena pada u 2009. za Sloveniju je 7,4%, za Mađarsku 6,5%, za Rumunjsku 8%, dok se za Slovačku očekuje pad kao u Hrvatskoj. Nastavak usporavanja kvartalnog pada bio je očekivan već zbog usporedne baze (4. kvartal 2008. obilježila je stagnacija). Premda će se sastavnice BDP-a objaviti tek krajem ožujka, osobna potrošnja opet je najviše pridonijela padu premda je i tu bazni efekt (u zadnjem tromjesečju 2008. pala je 3,2%) pridonio ublažavanju pada BDP-a. Izgledno je da su nastavile padati i investicije što sugerira kretanje proizvodnje u posljednjim mjesecima 2009. Zbog znatno bržeg pada uvoza od pada izvoza neto izvoz i dalje ima pozitivan utjecaj na dubinu “minusa” BDP-a. U prvoj polovini 2010. očekuje se nastavak nepovoljnih trendova jer oni na tržištu rada tek idu prema vrhuncu, a inozemna potražnja slijedom naznaka oporavka najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, nije dovoljna za oporavak industrije i oživljavanje investicija. Prve naznake izlaska iz recesije očekuju se tek krajem drugog tromjesečja, ali trendovi (ne)zaposlenosti očito će ostati nepovoljni i pola godine duže. Kao što je struktura ekonomije Hrvatskoj lani donijela manji pad nego u regiji, tako će kod njih prije početi i oporavak.