Izvjesno je da veliku većinu od 21 tisuće tvrtki koje Fina registrira po dugotrajnoj blokadi žiro računa, bez obzira što ukupno zapošljavaju više od 35 tisuća radnika, najvjerojatnije već ove godine čeka odstranjivanje s tržišta. Tvrtke će prestati postajali kroz stečaj ili likvidaciju (ako nemaju imovine) jer su trajno nesposobne da plaćaju sve svoje obveze, znači trajno su dužne državi, dobavljačima ili radnicima. Predstojećim velikim tržišnim čišćenjem subjekata među kojima se nalaze navodno i neke iz državnog vlasništva završit će se njihova agonija koja skupo stoji i njihove poslovne partnere. S tim će se dugogodišnjim problemom, koji se vuče iz mandata Matešine Vlade kad je hipernelikvidnost mnoge poduzetnike dovela do trajne blokade žiroračuna, a koji nije riješio u okviru pokretanja stotina stečajeva ni bivši podpredsjednik Vlade Slavko Linić, navodno uhvatiti u koštac Sanaderova nakon što stupe na snagu modernizirana stečajna pravila. Kao jedino otvoreno pitanje koje treba riješiti slovi režim koji će vrijediti za one tvrtke koje su tek od nedavno u blokadi. Naime, još nije jasno hoće li u velikom tržišnom pospremanju vječnih gubitaša, Vlada inzistirati na dosljednoj primjeni strogog stečajnog zakona koji je Hrvatskoj uvijet i za sredstva iz PAL zajma, i onda kad je riječ o blokiranim tvrtkama, koje je država otezanjem s plaćanjima svojih obveza u posljednje vrijeme dovela u takvo stanje u kojem ne mogu redovito podmirivati dospjele obveze. Takvih je, primjerice, 35 tisuća obrtnika kojima država duguje oko 4 milijarde kuna. Oštar rez, kojim se država priprema provesti eliminaciju s tržišta svih onih poduzeća koja se već duže vrijeme nalaze u gubitcima i očigledno ne mogu pronaći svoje mjesto na tržištu, izričito spominje kao rješenje problema Strateški okvir za razvoj 2006. do 2013. Poznato je da uživa podršku stručnih krugova. U strateškoj viziji gospodarskog razvitka kao nesporno se konstatira kako takvim tvrtkama treba odmah omogućiti njihov odlazak s tržišta i na taj način otvoriti “uska grla” koja ovakva poduzeća stvaraju u ekonomiji. Riječ je, kako se i objašnjava, o poduzećima koja se održavaju na životu samo zbog otvorene ili privremene pomoći vlasnika (države) i neplaćanja dobavljača. Time stvaraju troškove ne samo državi, već onemogućavaju i uspješno poslovanje drugih poduzeća. Kao recept za uspješno micanje tvrtki s tržišta, radna verzija strategije razvitka uviđa potrebu hitnog moderniziranja Zakona o stečaju, a predlaže i rješenja kojima se provedba stečaja treba učiniti daleko efikasnijom.

Redovito se svake godine ukupan iznos nepodmirenih obveza kreće na oko 11 milijardi kuna. Iako će analitičari primjetiti kako je riječ o podacima koji ne mogu poslužiti kao pouzdan pokazatelj raširenosti nelikvidnosti, problem je zaoštren sa stajališta tvrtki koje su lani dospjele u blokadu. Brojke potvrđuje kako su se u međuvremenu ostvarile prognoze koje je u Poslovnom dnevniku iznio ekonomist dr. Žarko Primorac na temu rastuće nelikvidnosti. Kao posebno problematično stanje Primorac je odmah prepoznao sektor obrtnika gdje je počeo rasti i broj blokiranih obrtnika i iznos nepodmirenih dospjelih obveza. S tim u svezi Primorac je isticao nužnim rješenje po kojem bi stanje blokiranih računa trebalo očistiti od velikog broja “mrtvih” tvrtki koje nemaju nikakvu poslovnu aktivnost, a imaju velike evidentirane obveze. No, uza sve, Primorac je napominjao i kako Ministarstvo financija smatra da bi takvo čiščenje značilo otvarenje stečajava i likvidacija za nekoliko tisuća subjekata, pa su to državni financijaši redovito smatrali velikim i dugotrajnim poslom. Problem alarmantnog stanja u sektoru obrtnika nastao je kad je država počela sporije plaćati svoje obveze. Problem je star barem godinu dana jer je prema podacima FINE, krajem 2004. brojčano povećan broj blokiranih fizičkih osoba oko 40 posto, a prema dospjelim obvezama oko 50 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Dok su brzim tempom počele rasti nepodmirene obveze obrtnika prema državi za poreze i doprinose, i država je počela sporije izvršavati svoje obveze, što je zajedno s ponašanjem nekih velikih sustava zaoštrilo problem nelikvidnosti. No, pitanje je trebaju li biti u “istom košu” s tvrtkama koje su u blokadi već godinama. S tim u svezi, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt predlaže Vladi svojevrsni časni izlaz. Predsjednica DC-a tvrdi da bi bila katastrofalna pogreška modernizirani Stečajni zakon primijeniti na 35.000 obrtnika koji su u blokadi zbog 4 milijarde kuna koje im duguje država.
“U blokadi je 35.000 obrtnika kojima država duguje 4 milijarde kuna i preko 20 tisuća poduzeća. Među njima treba razlučiti poduzetnike koji nisu svojom krivnjom došli u nemogućnost da ispunjavaju obveze od onih koji po posluju po sistemu tvrtke s fikusom i sekretaricom, ne zapošljavaju, a nalaze se u dugotrajnoj blokadi zbog različitih oblika muljanja”, kaže Škare-Ožbolt. Prema Škare-Ožbolt, Vlada mora omogućiti obročnu otplatu dugova fizičkim i pravnim osobama koje je vlastitim neplaćanjem dovela u blokadu, tako da se izbjegne stroga primjena predstojećeg Stečajnog zakona koji i upravo predstavljena Stategija razvoja zagovora jer bi se radilo o kažnjavanju poduzetnika.

Neplaćeno 11 milijardi i 180 milijuna

Prema posljednjim Fininim podacima o dospjelim, a nepodmirenim nalozima za plaćanje pravnih osoba u Hrvatskoj, 20.674 pravnih osoba s ukupno 36.557 zaposlenih potkraj siječnja 2006. zajedno je dugovalo 11 milijardi i 180 milijuna kuna. To znači da je njihov dug u odnosu na kraj 2005. porastao za 203 milijuna kuna, broj pravnih osoba sa blokiranim žiro računima veći je za njih 228, a neznatno je veći i broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama, za 327. Prema podacima koje prenosi HGK, u nepodmirenim obvezama najveći dio, više od 80 posto, čine blokade računa duže od 360 dana, s minimalnim izgledima da se ta sredstva vrate u tokove gospodarstva, s obzirom da se već godinama nalaze u toj evidenciji. Na godišnjoj razini u odnosu na siječanj 2005. u ovogodišnjem je prvom mjesecu vrijednost dospjelih naloga za plaćanje povećana za 110 milijuna kuna ili 1 posto, a broj tvrtki za 923 ili 4,7 posto. Istodobno, broj zaposlenih pravnim osobama s blokiranim žiroračunima u siječnju 2006. veći je za 18,8 posto ili za 5794 radnika u odnosu na siječanj prethodne godine.