Jedna francuska hotelijerska kompanija koja ima udjele i u naftnom biznisu, pa raspolaže s gotovinom, pokazala je interes za eventualno preuzimanje luksuznog apartmanskog naselja Rezidencija Skiper u Savudriji u čijem sklopu su i hotel Kempinski Adriatic te golf tereni. Potvrdio je to Poslovnom dnevniku Miro Oblak, bivši suvlasnik Skipera. Navodi da je lani imao loše iskustvo kao posrednik u pregovorima o prodaji Skipera zbog propalog dogovora da Kempinski preuzme savudrijski projekt za oko 170 milijuna eura, od čega je Hypo banka naglo odustala. Suzdržan je oko procjene ishoda eventualnog novog pokušaja kupnje u kojem posreduje za Francuze. Najavljuje da će za mjesec dana biti poznata njihova odluka.

Teški pregovori
U slučaju pozitivnog raspleta, pregovori će biti teški, smatra Oblak, i objašnjava da su oba vlasnika Skipera, austrijska Hypo banka i slovenska građevinska tvrtka Vegrad, u golemom financijskom škripcu i htjet će izvući što više, a on nagađa da bi eventualna nova ponuda bila na razini lanjske od Kempinskog. “Hotelu treba pravi vlasnik koji će razvijati projekt, što se neće moći uz postojeće vlasnike na papiru. Sredstva su osigurana samo za poslovanje u 2010., a sljedeće godine započet će problemi i to može srušiti cijenu”, kaže Oblak i dodaje: “Da je Hypo banka, kreditor projekta i 25 postotni vlasnik Skipera, za jedan euro preuzela ostatak vlasništva koji ima Vegrad, što je mogla učiniti do 1. veljače 2010., sama bi pregovarala s potencijalnim kupcem.” Kod javnog bilježnika u Umagu bio je godinu i pol dana deponiran potpisani kupoprodajni ugovor između banke i Vegrada. Po njemu je Hypo, uz trošak od jednog eura, mogao postati 100 %-tni vlasnik Skipera, a Oblak navodi da su razlog propusta mogli biti problemi u iskazivanju te imovine u bilanci. Preuzimanje luksuznog resorta u Savudriji od Hypo i Vegrada je u tijesnoj vezi s isplatom kredita. To je prva činjenica s kojom se kupac treba suočiti, a drugo je pitanje formiranja cijene za suvlasničke udjele. Hypo banka ga je financirala s 242 milijuna eura. Osigurala se hipotekama na nekretninama, fiducijarnim prijenosom poslovnih udjela u društvu i zabranom raspolaganja udjelima bez njezine suglasnosti.

Kontrola i odluka
S obzirom da je plasirala tolike kredite, banka kontrolira Vegrad kod prodaje jer ako bi najavio prodaju svojih 75 posto, banka to može i ne mora dopustiti. S druge strane, ni o čemu Hypo ne može samostalno odlučivati jer je o svim odlukama potreban konsenzus suvlasnika. Banka jedino može svoj udio od 25 posto samostalno prodavati, ali u takvu suvlasničku poziciju neće ući nijedan investitor. Ne postoji kupac koji će kupiti imovinu opterećenu hipotekama ili isplatiti kredit, a ostati manjinski vlasnik. Ako bi banka većim dijelom namirila svoje kredite i svoj poslovni udio prodala za jedan euro, investitoru preostaje problem namiriti Vegrad jer on navodno neće svojih 75 posto punopravnog vlasništva prodati za sitan novac. Oblak procjenjuje da je interes Vegrada utržiti između deset do dvadeset milijuna eura.