EN DE

Energetska ulaganja banaka gotovo pola milijarde eura

Autor: Teuta Franjković
30. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Investira se u lepezi od solarne energije do termoelektrana, vjetroelektrana i biodizela

Domaće banke su posljednjih mjeseci u obnovljive energetske izvore uložile gotovo pola milijarde eura. U zadnje se vrijeme često govori o ulaganju o nove vrste energije u takozvane obnovljive energetske izvore. Osim što je riječ o ekološkom trendu, korištenje alternativnih izvora energije, temeljeno na primjeni visoko sofisticirane tehnologije, komercijalno je isplativo. U tom smislu se ne postavlja pitanje optiranja za potonje, već pitanje dinamike i intenziteta u korištenju takvih izvora. Tijekom vrlo kratkih rokova potrebno će biti dovesti hrvatski pravni okvir i odgovarajuću administrativnu praksu na razinu europskih standarda, kako bi banke i investitori bili u stanju efikasno pratiti i eksploatirati nove trendove u korištenju novih izvora energije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Alternativni izvori
Zagrebačka banka, kao stvar complianca (set internih pravila o postupanju u pojedinim užim područjima) evaluira ekološka pitanja imanentna projektima u kojima je financijski angažirana. Uz projekt vjetroelektrane Trtar-Krtolin, Zaba nastoji sudjelovati i u sličnim projektima iskorištavanja alternativnih izvora energije te njihovu racionalnom eksploatiranju. Iz Zabe naglašavaju kako su cijela industrija i tržište vezani za alternativne izvore energije prošli veliku trasnformaciju u kratkom razdoblju. Trend se nastavlja, pa se razvijaju novi poslovni koncepti te nezabilježeno radikalna dinamika u razvijanju novih tehnika, tehnologija i poslovnih rješenja koja ih prate. U Hrvatskoj su klasični, fosilni izvori energije relativno ograničeni stoga se kao imperativ postavlja upravo njihova diverzifikacija. Preko Projekta Energetske efikasnosti UNDP-a Raiffeisen Consulting je uključen u energetski audit zgrada i izradu studija izvedivosti vezano uz alternativne izvore energije. Osim spomenutog RC je uključen u izradu projekta isplativosti gradnje 100 malih hidroelektrana u Hrvatskoj odnosno u projekte koji stvaraju pretpostavku za stvaranje tzv. trgovine emisijama CO2 prema Kyoto protokolu tj. burze energetskih vrijednosnica u HR (postoje tzv. bijeli i zeleni certifikati – bijeli su za energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, a zeleni za energiju “oslobođenu” uštedama u potrošnji i distribuciji električne energije. Projekt stanogradnje RC-a na 2 lokacije u okolici Zagreba podrazumijeva gradnju tzv. niskoenergetskih kuća i tzv. inteligentnih kuća koje podrazumijevaju korištenje alternativnih izvora energije posebno sunčanih kolektora. Iz Raiffeisen Leasinga izjavljuju kako su osim u stambene projekte uključeni i u projekt gradnje nove vjetroelektrane na Pagu i na još nekoliko lokacija.

Domaće banke su posljednjih mjeseci u obnovljive energetske izvore uložile gotovo pola milijarde eura. U zadnje se vrijeme često govori o ulaganju o nove vrste energije u takozvane obnovljive energetske izvore. Osim što je riječ o ekološkom trendu, korištenje alternativnih izvora energije, temeljeno na primjeni visoko sofisticirane tehnologije, komercijalno je isplativo. U tom smislu se ne postavlja pitanje optiranja za potonje, već pitanje dinamike i intenziteta u korištenju takvih izvora. Tijekom vrlo kratkih rokova potrebno će biti dovesti hrvatski pravni okvir i odgovarajuću administrativnu praksu na razinu europskih standarda, kako bi banke i investitori bili u stanju efikasno pratiti i eksploatirati nove trendove u korištenju novih izvora energije.

Alternativni izvori
Zagrebačka banka, kao stvar complianca (set internih pravila o postupanju u pojedinim užim područjima) evaluira ekološka pitanja imanentna projektima u kojima je financijski angažirana. Uz projekt vjetroelektrane Trtar-Krtolin, Zaba nastoji sudjelovati i u sličnim projektima iskorištavanja alternativnih izvora energije te njihovu racionalnom eksploatiranju. Iz Zabe naglašavaju kako su cijela industrija i tržište vezani za alternativne izvore energije prošli veliku trasnformaciju u kratkom razdoblju. Trend se nastavlja, pa se razvijaju novi poslovni koncepti te nezabilježeno radikalna dinamika u razvijanju novih tehnika, tehnologija i poslovnih rješenja koja ih prate. U Hrvatskoj su klasični, fosilni izvori energije relativno ograničeni stoga se kao imperativ postavlja upravo njihova diverzifikacija. Preko Projekta Energetske efikasnosti UNDP-a Raiffeisen Consulting je uključen u energetski audit zgrada i izradu studija izvedivosti vezano uz alternativne izvore energije. Osim spomenutog RC je uključen u izradu projekta isplativosti gradnje 100 malih hidroelektrana u Hrvatskoj odnosno u projekte koji stvaraju pretpostavku za stvaranje tzv. trgovine emisijama CO2 prema Kyoto protokolu tj. burze energetskih vrijednosnica u HR (postoje tzv. bijeli i zeleni certifikati – bijeli su za energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, a zeleni za energiju “oslobođenu” uštedama u potrošnji i distribuciji električne energije. Projekt stanogradnje RC-a na 2 lokacije u okolici Zagreba podrazumijeva gradnju tzv. niskoenergetskih kuća i tzv. inteligentnih kuća koje podrazumijevaju korištenje alternativnih izvora energije posebno sunčanih kolektora. Iz Raiffeisen Leasinga izjavljuju kako su osim u stambene projekte uključeni i u projekt gradnje nove vjetroelektrane na Pagu i na još nekoliko lokacija.

Dio strategije Splitske banke uključuje i financiranje tvrtki koje se bave proizvodnjom energije. Iz te banke naglašavaju sudjelovanje u velikom financijskom projektu HEP-a u iznosu od 200 milijuna eura gdje su preuzeli važnu ulogu akvizicije klijenta i organizacije cjelokupnog financiranja. Sredstva iz tog kredita bit će, kako naglašavaju iz Splitske banke, korištena za izgradnju hidroelektrane u Ličkom Lešću i dogradnju novog bloka u termoelektrani Zagreb. To je bilo treće veliko financiranje HEP-a u kojem je sudjelovala ta banka nakon inicijalnog posla iz 2001. godine vrijednog 45 milijuna eura te projekta od tri godine kasnije vrijednog 155 milijuna eura u razvojne projekte HEP-a. HVB također razmatra nekoliko projekata koji se tiču korištenja alternativnih izvora energije te je zainteresiran pružiti podršku malim, srednjim i velikim poduzetnicima. Iz Hypo banke dobili smo odgovor kako se bave većinom malim financiranjima kompanija koje se bave postavljanjem solarnih ćelija dok je veća ulaganja u alternativne oblike energije pogotovo biodizel planiraju preko svoje sestrinske Slavonske banke. Hypo banka još uvijek pregovara s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj pa kompletni program još uvijek nije realiziran.

Erste u biodizel
Erste & Steiermärkische banka se uključila u financiranje prve proizvodnje biodizela u Hrvatskoj. Posebna vrijednost projekta je pored otvaranja novih radnih mjesta i u ekološkom aspektu, a sredstva za nabavku većeg dijela opreme financirana su iz linije poduzetnik – Lokalni projekti razvoja – po projektu Nove tehnologije. Erste & Steiermärkische banka ima aktivnu suradnju s HBOR-om i resornim Ministarstvom te jedinicama lokalne uprave i samouprave na poduzetničkim kreditnim linijama. Tako je do travnja 2006., primjerice putem programa “Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik 3” Banka plasirala 643 milijuna kuna kroz ukupno 562 pojedinačna investicijska kredita odobrenih u 18 županija.

Vjetroelektrana u Šibeniku za 13 milijuna eura
Nedavno sklapanje ugovora o dugoročnom financiranju vrijednom 13 milijuna eura između Vjetroelektrane Trtar-Krtolin d.o.o., Bank Austria Creditanstalt AG i Zagrebačke banke potaklo je razmišljanja o akcijama vezanim uz ulaganje u alternativne oblike energije. Financiranje projekta vjetroelektrane nazivne snage 11,2 MW pored Šibenika sklopljen između tri strane kulminacija je početka istog 2001. godine i to je već druga ovakva vjetroelektana u Hrvatskoj. Gradi se na brdima Trtar i Krtolin u šibenskom zaleđu, a trebala bi se sastojati od 14 vjetroturbina nazivne snage od po 800 kW. Procjenjuje se da bi ukupna godišnja proizvodnja trebala iznositi oko 32 000 MWh što zadovoljava potrebe oko 10 000 domaćinstava.




Autor: Teuta Franjković
30. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close