Hrvatske autoceste trebaju do kraja sljedećeg tjedna odlučiti hoće li povući rješenje o izvanrednim otkazima osumnjičenim menadžerima u aferi Nesklad koje su dobili zbog izostanka s posla i nakon što su u HAC-u odbacili prijedloge branitelja da se problem riješi neplaćenim dopustom. Kako branitelji Jurice Prskala, bivšeg predsjednika Uprave te Gorana Legca, direktora građenja, i Željka Kandžije, šefa gradilišta, prije rješenja o otkazu nisu uspjeli ishoditi neplaćene dopuste koji pokrivaju vrijeme provedeno u pritvoru, poslodavcu su uputili zahtjev za zaštitu prava radnika. Riječ je o pokušaju mirnog rješenja radno-pravnog statusa koji, u slučaju da propadne i HAC ih ne vrati na posao, završava na sudu. Odvjetnici Nenad Strukan i Krešimir Krsnik, branitelji Prskala i Kandžije, najavili su Poslovnom dnevniku da će u slučaju negativnog rješenja pokrenuti radni spor protiv HAC-a i sudskim putem zatražiti povratak na posao njihovih klijenata, te da im HAC isplati sve dohotke i doprinose, uključujući i kamate.

Sumnjaju u rješenje
U očekivanju konačne odluke, Krsnik kaže kako ne vjeruje da će ih HAC vratiti na posao i to “zbog neobjašnjivog straha od takve odluke”. Strukan dodaje da se radi i o tome što bi “njihov povratak u HAC izazvao zgražanje javnosti”. “Povrijeđena su im ustavna prava i presumpcija nevinosti jer činjenica da je netko u pritvoru ne znači da je kriv. Molio sam pravnu službu HAC-a da pristane na neplaćeni dopust još dok je moj klijent bio u pritvoru, a oni su donijeli odluku o izvanrednom otkazu ne poštujući ni rok od 15 dana od saznanja za nedolazak na posao. Zato će ta odluka pasti na sudu”, kaže Krsnik. “Odluka HAC-a je licemjerna jer je od prvog dana poslodavac znao za pritvor, a odluka o otkazu je iz veljače. Prskalu su na početku pritvora dali i godišnji odmor i neplaćeni dopust, sklopili su novi ugovor o radu i potom uručili izvanredni otkaz zbog nepojavljivanja na poslu, uz navode da su za pritvor saznali iz medija”, kaže Strukan.HAC je jedini poslodavac koji se u “inflaciji” pritvorenika u aktualnim aferama odlučio izvanrednim otkazom ugovora o radu riješiti sumnjivih radnika. To je kod mnogih izazvalo sumnje u zakonitost odluke s obzirom da su protiv svoje volje izostali s posla. Međutim, odvjetnik Marijan Ruždjak, stručnjak za radno pravo i menadžerske ugovore, objašnjava kako nema dileme da je otkaz u tom slučaju zakonit. On otklanja i mogućnost da se izostanak s posla u slučaju pritvora može riješiti neplaćenim dopustom.

Tumačenje zakona
Zakon o radu ne postavlja nikakva ograničenja, pa ne navodi posebne razloge zbog kojih se može odobriti neplaćeni dopust, ali je problem što pritvor ne predviđaju ostali propisi, kaže Ruždjak. Zaključuje kako ni u jednom pravilniku i kolektivnom ugovoru nije vidio da je predviđen pritvor kao razlog neplaćenog dopusta, a smatra da bi tako trebalo i ostati. Ruždjak tvrdi da rok od 15 dana od saznanja okolnosti koje opradavdaju izvanredni otkaz ne počinje uvijek teći prvog dana nedolaska na posao. “Ako nepojavljivanje na poslu traje duže i kontinuirano je, sve dok se ne dolazi na posao traje naročito važna činjenica koja je zakonski razlog za izvanredni otkaz. Tako se i posljednjih 15 dana uzima kao da je rok sačuvan i u tome je sudska praksa jedinstvena”, kaže Ruždjak.

Drugo mišljenje

Ruždjak: Otkazi su opravdani
Odvjetnik Marijan Ruždjak načelno objašnjava kako Zakon o radu regulira izvanredni otkaz ili zbog teške povrede ili druge naročito važne činjenice, kao što je nemogućnost radnika da obavlja ugovorom o radu preuzete obveze. “Kod pritvora se radi o toj naročito važnoj činjenici zbog čega radni odnos više nije moguć. Dok se jedna strana ne pojavljuje na poslu apsolutno nije sposobna izvršavati svoje radne obveze. Upravo zbog toga odluka poslodavca da otkaže ugovor o radu nema veze s kaznenom odgovornošću i treba je promatrati kroz odredbe radnog prava”, objašnjava Ruždjak.