Nakon što je poreznim utajivačima odlučila oprostiti poreznu utaju ako povuku novac iz poreznih oaza, u talijanske banke slila se 85,1 milijarda eura.

Od tog iznosa najviše se novca odnosi na najbližu poreznu oazu – onu kod švicarskih susjeda. Od 60 milijardi eura što su ih talijanski državljani skrili po švicarskim računima kako bi izbjegli plaćanje poreza u matičnoj zemlji 25 milijardi eura uistinu se vratilo u talijanske banke, dok je povratak preostalog iznosa tek najavljen, priopćila je Banka Italije, a prenosi Bloomberg. Podsjetimo, vlada talijanskog premijera Silvija Berlusconija obećala je tamošnjim utajivačima poreza plaćanje tek pet posto poreza te odustajanje od kaznenog progona i drastičnih kazni u zamjenu vraćanja milijardi eura skrivenog novca u talijanske banke. Iako prema urednim platišama poreza nepravedna, računica je talijanskim vlastima jednostavna; čak i unatoč simboličnoj poreznoj kazni od pet posto, milijuni eura novih prihoda dobro će doći državnom proračunu. Najviše će ipak koristi imati banke u koje će se nenadano sliti depoziti pa bi financijska injekcija mogla ublažiti djelovanje krize.

Pogođena Švicarska
S druge pak strane taj iznimni odljev novca pogodit će Švicarsku, čiji je bankovni sustav tradicionalna “Meka” kapitala upravo zbog niskih poreznih opterećenja i strogog čuvanja bankovne tajne. Među najpogođenijima među njima našla se i najveća švicarska banka Credit Suisse iz koje su zbog amnestije klijenti povukli oko 15 milijardi švicarskih franaka (oko 14 milijardi američkih dolara) u zadnjem tromjesečju prošle godine. UBS banka objavila je da je sa svojih računa zabilježila neto odljev oko 8,5 milijardi franaka koje se odnose samo na segment upravljanja imovinom, odnosno gotovo 23 milijarde franaka investiranih sredstava povezanih s amnestijom.

Manje novca od plana
Prvotne procjene o iznosu koji bi se mogao uliti u talijanski financijski sustav govorile su o 95 milijardi eura, a njih je krajem prošle godine objavilo talijansko ministarstvo financija. Petnaest milijardi eura manji iznos koji se vratio do 15. veljače posljedica je “razlike u proračunima”, pojasnila je talijanska središnja banka koja, primjerice, u novac nije uračunavala umjetnička djela.