Hrvatski akademski veslački klub (HAVK) Mladost u suradnji sa tvrtkom Spectra Media pokrenuo je akciju skupljanja EE otpada sa ciljem nabavljanja novog čamca – dvojca na pariće. Naime, mladi ‘laki’ veslači na pariće imali bi šanse trenirati i kvalificirati se na Olimpijske igre u Londonu 2012. godine, no klub nema potrebnih 70 tisuća kuna koliko stoji čamac, pa je Kerim Mujkić, vlasnik tvrtke, odlučio za svaki prikupljeni kilogram EE otpada donirati klubu jednu kunu za kupnju potrebnog čamca. Ideju da tako pomogne mladim sportašima Mujkić je dobio jer je i sam član tog kluba te želi pomioći mladim kolegama veslačima, a zanimljiva priča o toj akciji potaknula je Poslovni dnevnik da postane medijski pokrovitelj.

Rasadnik vrhunskih veslača
“Kao jedan od najstarijih sportskih klubova u Hrvatskoj kontinuirano smo rasadnik mnogih uspješnih veslača, svjetskih i olimpijskih pobjednika a trenutno imamo vrlo potencijalne lake veslače kojima bi takav čamac omogućio vrhunske rezultate, možda čak i medalju na slijedećim Olimpijskim igrama 2012. u Londonu”, kaže Goran Nuskern dopredsjednik HAVK-a i pojašnjava kako kategorija “laki” veslači ne označava mlađe uzraste nego veslače i veslačice do 70 kilograma, a od 12 olimpijskih kategorija u veslanju 5 je lakih. “Takav posebni laki čamac na natjecanjima će našim veslačima omogućiti ravnopravniju borbu sa ostalim sudionicima, njegova specifičnost u odnosu na klasični čamac je manja dimenzija i drugačija geometrija jer na regatama posade s ‘velikim’ čamcem u kategorijama lakih već u startu gube oko dužinu i pol čamca što je presudno za rezultat, kaže Nuskern. Kerim Mujkić, vlasnik tvrtke Spectra Medija (ovlaštenog sakupljača EE otpada za Zagreb i Zagrebački županiju) i Centra za proizvodnju metalnih prerađevina recikliranjem EE otpada aktivni je član kluba Mladost više od 30 godina te još uvijek nastupa u veteranskoj kategoriji, i želja mu je pomoći mladim talentiranim veslačima. ”Odlučio sam se na sudjelovanje u ovoj akciji ne zbog osobnog profita, nego da mladi veslači osjete pripadnost klubu, da se aktivno uključe u akciju kako bi naučili da oprema ne može padati s neba, nego se za sve u životu treba potruditi”, kaže Mujkić i dodaje da se on u akciji odriče naknade ali se članovi trebaju uključiti u akciju prikupljanja informirajući svoje prijatelje, poznanike i rodbinu. EE otpad skupljat će se u dvorištu kluba u Veslačkoj 26, u akciju su uključeni svi članovi kluba (njih više od 200), a cilj je da se do kraja godine prikupe sredstva.

Riješiti otpad i pomoći sportu
”Akcija je dugoročna, kada se okonča ova idemo dalje u nove jer posebice mladim ljudima treba stvarati svijest o brizi za okoliš, zdravlju ljudi i edukaciji”, kaže Mujkić i vjeruje da će akcija doživjeti veliki zamah na proljeće kada počinje veslačka sezona na vodi. Električni i elektronski otpad mogu (umjesto ne-ekološkog bacanja u glomazni otpad) u klub u Veslačkoj 26 donijeti građani ili tvrtke svakim radnim danom od 9 do 20 sati i nedjeljom od 9 do 16 sati, ili pozovite veslače na broj 01/6192-209 da dođu kod vas po otpad. Tako će uz rješavanje otpada iz svojih kućanstava i ureda pokazati svoju ekološku osviještenost i pomoći mladim veslačima u postizanju još boljih (svjetskih) uspjeha.

Krleža veslao u mladosti

Rasadnik svjetskih prvaka i olimpijaca
HAVK Mladost već godinama daje najveći broj reprezentativaca u svim dobnim kategorijama, a neki od njih osvojili su i svjetska odličja. Zadnjih godina nevjerojatne uspjehe nižu braća Valent i Martin Sinković – prvaci svijeta su u četvercu na pariće za seniore do 23 godine, treći na svjetskom prvenstvu za seniore, a prosjek starosti posade bio je jedva 21 godinu. Prije njih Ninoslav Saraga i Oliver Martinov bili su treći na svijetu u dvojcu bez kormilara, Tomislav Smoljanović treći na Olimpijadi u Sidneyu u osmercu, Oliver Martinov i Tomislav Smoljanović drugi na svijetu u osmercu, Saraga i Martinov imaju treće mjesto na svijetu u četvercu sa kormilarom, a Petar Lovrić i Mario Vekić bili su svjetski prvaci za seniore do 23 godine u četvercu bez kormilara. Kroz povijest članovi HAVK Mladost bile su razne osobe iz javnog života poput književnika Miroslava Krleže i akademika Andrije Mohorovičića.

Svaki stanovnik proizvede 25 ee otpada godišnje

Najbrže rastući otpad na svijetu
U Hrvatskoj se godišnje proda oko 60 tisuća tona električne i elektronske opreme, a EE otpad spada u kategoriju najbrže rastućeg otpada na svijetu. Mujkić kaže da u Hrvatskoj u prosjeku godišnje nastaje 20 do 25 kilograma električnog otpada po stanovniku, a oko tri kilograma, odnosno 15-ak posto se reciklira. Preporuka Europske unije iz 2008. godine je da zemlje trebaju reciklirati 4 kilograma po stanovniku godišnje, a Hrvatska je uspjela u protekle tri godine približiti se tom cilju. Za usporedbu Mađarskoj, Češkoj i Sloveniji trebalo je pet godina da uspiju prikupiti istu količinu otpada kao Hrvatska u dvije godine. Švicarska reciklira čak 18 kilograma EE otpada po stanovniku godišnje. ‘Prosječan vijek trajanja električne i elektroničke opreme je tri do četiri godine, a prosječno kućanstvo ga posjeduje oko 500 do 600 kilograma’, kaže Mujkić i dodaje kako će količina EE otpada samo rasti a on sadrži i opasne tvari kao freone, živine prekidače i elektrolitske kondenzatore. Kako ne bi došlo do onečišćenja okoliša (i ugrožavanja zdravlja ljudi) takav otpad preuzimaju ovlašteni sakupljači. Sve je to regulirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom. Njime je regulirana i naknada sakupljaču EE otpada koja iznosi 2,60 kuna po kilogramu i naknada obrađivaču u iznosu od 1,60 kuna (1,40 kuna je za 1. kategoriju EE opreme). ‘Koliko je važno pravilno i stručno zbrinjavanje EE otpada najbolje opisuje činjenica da primjerice opasni plinovi iz purpen pjene jednog hladnjaka (freoni R11 i R 12) mogu napraviti rupu veličine kvadratnog centimetra na ozonu’, kaže Mujkić i dodaje da je jako opasno i nestručno zbrinjavanje televizora, odnosno moguće curenje žive (teškog metala) iz katodnih cijevi televizora. ‘Ako živa iscuri na zemljanu površinu na njoj 100 godina neće moći nijedna biljka niknuti’, upozorava Mujkić.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz