Hrvatski građani imaju velik strah od bolesti i po tome prednjače u Europi. Iako većina građana bolju skrb očekuje u privatnim zdravstvenim ustanovama, veliki dio njih još uvijek koristi redovito javnu uslugu unatoč problemima poput višesatnih čekanja na liječnički pregled i straha od opće sporosti sustava. Privatni sektor u Hrvatskoj doduše ostvaruje rast, pokazalo je istraživanje tvrtke Promeritus savjetovanje koja je pokrenula zdravstveno savjetovalište “Drugi doktor” koje nudi uslugu drugog mišljenja.

Ostvarivši ukupno 610 milijuna kuna prihoda u 2008. godini, privatne zdravstvene ustanove zauzele su samo tri posto tržišta, a tek jedan posto ukupnog prihoda ostvaren je putem privatnog dodatnog osiguranja (271 milijun kuna). U javnom sektoru ostvareno je 17,2 milijarde kuna prihoda. Kroz privatne ustanove u istoj godini prošle su 924.000 pacijenata, a kroz javne 4,3 milijuna osiguranika. Privatno dodatno osiguranje koristilo je 86.000 ljudi, pokazalo je istraživanje Promeritusa koje je predstavila direktorica tvrtke Terezija Šarić. Čak 40,8 posto građana slaže se da privatni liječnici pružaju bolju kvalitetu usluge dok je njih 43 posto spremno dodatno platiti za kvalitetnu uslugu, a 45 posto građana barem jednom je posjetilo privatnog liječnika. Istraživanje pokazuje rast privatnih specijalističkih ordinacija i sve veći broj pacijenata koji odlaze privatnom liječniku, a najviše posla imaju privatni stomatolozi koji zauzimaju gotovo polovicu ukupnog “kolača”, ginekolozi i internisti, s tim da specijalističke ordinacije imaju 12-postotan udjel. Najviše privatnih ordinacija imaju Zagreb, Primorsko goranska i Splitsko dalmatinska županija, a najmanje Lička, Koprivničko križevačka i Međimurska. Najveći dio privatnog sektora odnosi se na ordinacije u zakupu. Brojke pacijenata variraju, ali u odabiru privatnih liječnika prednjače muškarci, a kao najčešći razlozi navode se brzina usluge, kvaliteta i nezadovoljstvo javnim sektorom.Građani Hrvatske po prosječnoj životnoj dobi (76,01) ne odskaču puno od Europskog prosjeka (78,73), ali su zabrinjavajući vodeći uzroci smrti, cirkulacijske bolesti (26.235 osoba, 50,31%) i tumori (13.280 osoba, 25.46%), koji su gotovo 20% veći od EU prosjeka. Terezija Šarić ističe da su građani svjesni ograničenja u sustavu javnog zdravstva i da su spremni koristiti drugo medicinsko mišljenje za kvalitetan odgovor i preporuku, i to je osnovni razlog zbog kojeg se odlučila za pokretanje vlastitog savjetovališta.