Novim zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, koji u listopadu stupa na snagu, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja konačno će dobiti odriješene ruke i početi sama izricati kazne poduzetnicima koji krše pravila tržišne utakmice, i to do 10 posto godišnjega prihoda. Za nove ovlasti u AZTN-u se intenzivno pripremaju.

“Čeka nas još puno posla prije nego započne primjena novog zakona. Treba izraditi desetak podzakonskih akata, na proljeće ćemo krenuti i u kampanju, a među ostalim moramo provesti i reorganizaciju same Agencije, s time da još predstoji donošenje novog Statuta koji treba potvrditi Hrvatski sabor”, nabraja Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, optimistična da će sve aktivnosti biti završene prije nego što nastupi novo doba za AZTN. Bilo bi, dodaje, potrebno i malo kadrovsko pojačanje, ali se Vladini akti o zabrani zapošljavanja odnose se i na AZTN, pa će nova organizacija Agencije biti provedena sa sadašnjih 50-ak zaposlenika. Glavna promjena za Agenciju uslijedit će dobivanjem novih ovlasti u smislu dobivanja prava kažnjavanja. Agencija dosad nije mogla sama kažnjavati poduzetnike za utvrđene povrede zakona o zaštiti trćišnog natjecanja. O kaznama su, naime, odlučivali prekršajni sudovi, prema sjedištu poduzetnika protiv kojeg se postupak vodi, a protiv čijih se odluka tuženi poduzetnik potom mogao još žaliti Visokom prekršajnom sudu. Zakonitost same odluke AZTN-a, pak, bila je u ingerenciji Upravnog suda, na čiju su odluku prekršajni sudovi u pravilu čekali prije nego što donesu svoj pravorijek, a zbog toga se i u praksi procese dodatno odugovlačilo, pa su najčešće padali u zastaru. Novim zakonom AZTN-u će se omogućiti izricanje novčanih kazni od 1 do 10 posto ukupnog prihoda poduzetnika. “Takva drakonska kazna trebala bi poduzetnicima predstavljati rizik koji će ih obeshrabriti u narušavanju tržišnog natjecanja”, dodaje čelnica AZTN-a.

Uloga Ustavnog suda
Ipak, visina kazne neće ovisiti samo o težini povrede zakona, nego će AZTN-ovci ocjenjivati i je li poduzetniku to prvi slučaj kršenja postavljenih pravila na tržištu ili je riječ o nekome s kime se AZTN već više puta “bavio”, a utjecaja će imati i suradnja optuženih u postupku. Novost je i da će se nakon odluke Agencije poduzetnici koji smatraju da im je izrečena prestroga ili pogrešna kazna obraćati Upravnom sudu, koji će od listopada biti jedini nadležan za kontrolu postupaka i izrečenih kazni AZTN-a, a što će, nadaju se u Agenciji, ubrzati i pojednostaviti sudske postupke nakon što izreknu kazne gospodarstvenicima koji krše tržišna pravila. Dodatno osiguranje ubrzavanja ovih procesa omogućuje novim zakonom propisana žurnost postupaka na Upravnom sudu. Za očekivati je da će se time konačno napuniti i državna blagajna u koju će se slijevati novac od kazni. No, nitko se još ne usudi javno procjenjivati o kolikom bi se iznosu moglo raditi na godišnjoj razini. Dio novih poslova koje slijede AZTN-u odnosi se i na kartelne sporazume, kao najteži oblik zabranjenih sporazuma. Njihovo je otkrivanje i kažnjavanje prioritet u Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, gdje se za uspjeh u otkrivanju kartela ključnim pokazao takozvani institut “zviždača”. Stoga i novi zakon za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja predviđa takav temelj u borbi protiv kartela, pa će poduzetniku koji sudjeluje u kartelnom sporazumu, a pristane ući u pokajnički program, Agencija moći za dane informacije i dokaze o tim nezakonitim “rabotama” zauzvrat ublažiti kaznu ili ga čak i potpuno amnestirati.

Na meti su građevinari
Vesna Patrlj, članica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, pojašnjava kako u posljednjih pet do šest godina nijedan kartel zapravo nije otkriven bez takvih pokajničkih programa, a dodaje i da u Agenciji očekuju da će biti angažirani na rješavanju kartelnih sporazuma koji se odnose na više zemalja. U Hrvatskoj je svjež slučaj s kartelnim sporazumom koji su u Splitu i u Puli sklopili upravitelji stambenim zgradama, a protiv kojih će AZTN podnijeti optužni prijedlog nadležnim prekršajnim sudovima. “Premda se ne radi o ekonomski visoko profitabilnoj djelatnosti, dogovorom o naknadi sudionici su ukinuli međusobno tržišno natjecanje, a takvo ponašanje u konačnici plaćaju krajnji potrošači”, ocjenjuju u AZTN-u, u kojemu su davno najavili da će se u utvrđivanju kartela posebno posvetiti građevinskom sektoru. Inače, stara pravila iz još aktualnog zakona donesenog 2003. godine, ostat će vrijediti za rješavanje svih ranije pokrenutih postupaka, ali i onih koji će se tek pokrenuti dok na snagu ne stupi novi zakon o zaštiti tržišnog natjecanja 1. listopada.

Naplaćeno samo milijun kuna

Prečeste zastare
Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je AZTN, premda je u proteklih pet godina izrekao stotinu odluka o kršenju tržišnog natjecanja, dosad uspio doista i naplatiti svega milijun kuna. Najveće su kazne platili Agrokor Ivice Todorića i Gravrilović Đure Gavrilovića, i to po 100 do 150 tisuća kuna, a zbog kašnjenja u prijavi nastanka koncentracije u zakonskom roku. Jedini, pak, završeni krupniji postupak odnosi se na sporazum PZ Auta i Kolnoe iz 2003., kojeg je još u listopadu 2005. godine AZTN ocijenila zabranjenim, ali se tek koncem prošle godine došlo i do pravomoćne sudske presude, kojom je PZ Autu izrečena kazna od 500.000 kuna, nešto niža od prvostupanjske. Glavni razlog za slab rezultat u naplati kazni u AZTN-u nalaze upravo u kompleksnosti dosadašnjeg sustava s kojim se prekida, a zahvaljujući kojem se odgađalo izvršenje odluke i postupci su padali u zastaru.