Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Vlada odlučila dignuti ruke od Adriachema?

Autor: Marija Brnić
11. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Radnike ljuti ideja o pokretanju stečajnog postupka

Otvoren stav državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva Ruđera Friganovića da je najrealnije rješenje za kaštelanski Adriachem stečaj, na noge su nakon njegova posjeta Kaštelima podigli radnike i lokalne obrtnike zainteresirane za kupnju nekretnina te tvrtke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Toliko je neuspjelih natječaja za privatizaciju Adriachema, čak i onih za jednu kunu i bez obveze zadržavanja djelatnosti. U Adriachemu već dugo nema poslovnih procesa i nerealno je očekivati da bi se to moglo obnoviti”, pojašnjava Friganović svoje razmišljanje, svjestan da će ono izazvati revolt. No za njega je upitna i ponuda lokalnih obrtnika za nekretnine, koju su dostavili na natječaj koji vodi Uprava tvrtke. Dugovanja Adriachema premašuju 140 milijuna kuna, dok su obrtnici za nekretnine bez opterećenja ponudili 50-ak milijuna kuna. Adriachemove su nekretnine, međutim, pod hipotekarnim teretima, čije skidanje obrtnici očekuju prije preuzimanja. S druge strane sve je izvjesniji scenarij da će grad Kaštela prenamijeniti Adriachemov kompleks iz gospodarske u zonu na kojoj je moguća gradnja turističkih i građevinskih kapaciteta, što bitno mijenja samu vrijednost parcele od 75.000 četvornih metara. Umjesto stotinjak eura po kvadratu u tom bi se slučaju cijena podigla i na 300 eura. Na taj bi se način mogao ostvariti znatno veći financijski fond za pokrivanje obveza Adriachema. “Konačnu će odluku o slučaju Adriachema ipak donijeti Vlada”, zaključio je Friganović. S njegovim se stavom ne slaže i sindikalac Ozren Matijašević, koji raspravu o sudbini Adriachema namjerava otvoriti sljedeći tjedan na sjednici Upravnog odbora HFP-a. “Stečaj nije rješenje, ponajprije stoga što bi bio vođen na Trgovačkom sudu u Splitu, na kojem tek dva suca vode stečajne procese”, upozorio je Matijašević, skloniji da se država i grad odreknu potraživanja, a ostale se vjerovnike namiri iz sredstava kojima obrtnici kupe nekretnine.

Otvoren stav državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva Ruđera Friganovića da je najrealnije rješenje za kaštelanski Adriachem stečaj, na noge su nakon njegova posjeta Kaštelima podigli radnike i lokalne obrtnike zainteresirane za kupnju nekretnina te tvrtke.

“Toliko je neuspjelih natječaja za privatizaciju Adriachema, čak i onih za jednu kunu i bez obveze zadržavanja djelatnosti. U Adriachemu već dugo nema poslovnih procesa i nerealno je očekivati da bi se to moglo obnoviti”, pojašnjava Friganović svoje razmišljanje, svjestan da će ono izazvati revolt. No za njega je upitna i ponuda lokalnih obrtnika za nekretnine, koju su dostavili na natječaj koji vodi Uprava tvrtke. Dugovanja Adriachema premašuju 140 milijuna kuna, dok su obrtnici za nekretnine bez opterećenja ponudili 50-ak milijuna kuna. Adriachemove su nekretnine, međutim, pod hipotekarnim teretima, čije skidanje obrtnici očekuju prije preuzimanja. S druge strane sve je izvjesniji scenarij da će grad Kaštela prenamijeniti Adriachemov kompleks iz gospodarske u zonu na kojoj je moguća gradnja turističkih i građevinskih kapaciteta, što bitno mijenja samu vrijednost parcele od 75.000 četvornih metara. Umjesto stotinjak eura po kvadratu u tom bi se slučaju cijena podigla i na 300 eura. Na taj bi se način mogao ostvariti znatno veći financijski fond za pokrivanje obveza Adriachema. “Konačnu će odluku o slučaju Adriachema ipak donijeti Vlada”, zaključio je Friganović. S njegovim se stavom ne slaže i sindikalac Ozren Matijašević, koji raspravu o sudbini Adriachema namjerava otvoriti sljedeći tjedan na sjednici Upravnog odbora HFP-a. “Stečaj nije rješenje, ponajprije stoga što bi bio vođen na Trgovačkom sudu u Splitu, na kojem tek dva suca vode stečajne procese”, upozorio je Matijašević, skloniji da se država i grad odreknu potraživanja, a ostale se vjerovnike namiri iz sredstava kojima obrtnici kupe nekretnine.

Autor: Marija Brnić
11. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close