Slovenski parlamentarci prošlotjednim su dizanjem ruku za zakon o “gospodarskim zbornicama” izbili snažan argument “braniteljima” obvezatnog članstva u hrvatskom komorskom sustavu. Nakon što je u petak slovenski parlament uvjerljivom većinom, s 47 glasova za i 22 protiv, prihvatio novi ustroj tamošnje gospodarske komore koji će se temeljiti na dragovoljnosti, Hrvatska ostaje jedna od rijetkih postkomunističkih zemalja koja komorski sustav još bazira na obvezatnom članstvu, u društvu Albanije i Srbije.

Utjecaj Vidoševića
No da tako ne ostane, pobrinut će se HSLS, čija predsjednica Đurđa Adlešić najavljuje sličnu zakonsku inicijativu u Hrvatskom saboru početkom jeseni.
“Već ozbiljno radimo na prijedlogu zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, kojim bi se poduzetnike oslobodilo obveze plaćanja tog paraporeza od kojeg oni nemaju rezultata”, ističe Adlešić, napominjući kako ta inicijativa, koju je njezina stranka pokrenula prije mjesec dana nije motivirana slovenskim slučajem.
“To nije ”prepisivanje“ od Slovenaca, nego logična inicijativa s obzirom na otvoreno nezadovoljstvo poduzetnika sadašnjim ustrojem Komore”, pojašnjava Adlešić. Nije joj, kaže, još poznato hoće li ta inicijativa pasti na plodno tlo kada najesen dođe u proceduru, no vjeruje da će široka potpora gospodarstva tom prijedlogu nadvladati eventualno nerazumijevanje kod političara. Takav optimizam ne dijeli oporbenjak Tonči Tadić (HSP). On će, dodaje, prijedlog podržati jer je na tragu onoga kojeg je on u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca predlagao 2001. godine, ali nije uspio dobiti većinu. Ključno je kako će se postaviti najjača stranka HDZ, a u kojoj je, prema Tadićevim riječima, snažan utjecaj predsjednika Komore i glavnog oponenta promjenama Nadana Vidoševića.
“Stoga sam skeptičan da će takav prijedlog proći u Saboru”, kaže Tadić, sugerirajući kako je važno prije otvaranja tog pitanja u Saboru provesti anketu među članstvom, a kojom bi se utvrdilo kakvo je njihovo zadovoljstvo radom Komore, ulogom koju ima, visinom članarina te načinom odlučivanja. Iz toga će, tvrdi, proizaći samo po sebi koliko je taj prijedlog prijamčljiv i prolazan u Hrvatskoj. Iz HGK zasad nema službenih komentara na promjene koje nastupaju u slovenskoj gospodarskoj komori.

Podjela imovine
No valja primijetiti da je već samo otvaranje procedure za radikalne promjene komorskog sustava u Sloveniji rezultiralo određenim pomacima i u ponašanju HGK, koje se ogledava kroz nešto življu aktivnost. Kako bi doprio do svojih članova, preuzeo je u cijelosti tjednik Privredni vjesnik, koji se odnedavno dostavlja na adrese svih tvrtki u Hrvatskoj, njegovih članica. Hoće li to biti dovoljno da se (još jedanput) zaustave reforme? Slovenskoj zbornici je pak usvojenim zakonom ostavljeno pet mjeseci da izmijeni statut i uskladi svoje djelovanje s novim zakonom. U tom vremenu poduzeća bi se trebala odlučiti žele li i imaju li interesa ostati u njezinu članstvu. Kao pravna sljednica Slovenska gospodarska zbornica nastavit će s dosadašnjim aktivnostima te će imati pravo na uporabu infrastrukture. Sljedeće dvije godine trebala bi se provesti podjela komorske imovine između novih komora, ali tek nakon što im bude priznata reprezentativnost. Sama slovenska komora, koja je snažno lobirala protiv ovog zakona, oglasila se priopćenjem u kojem ističe kako je promjene dočekala spremna s novim “proizvodima” za svoje članove. Procedurom je, kažu u GZS-u, došlo do određenih izmjena zakona, u dijelu načela reprezentativnosti, te uporabe i podjele nekretnina Zbornice zbog čega je usvojeni zakon bolji od početne varijante. No još, smatraju u GZS-u, “nije donio cjelovito i jedinstveno rješenje za komorsko udruživanje”.