ZAGREB – Polovina hrvatskih poduzeća bavi se inovacijama, no uglavnom je riječ o niskoj razini inovativnosti, odnosno inovacijama koje već postoje na tržištu, a nedostaje radikalnih inovacija. Podaci su to iz istraživanja zagrebačkog Ekonomskog instituta o inovacijskim procesima u Hrvatskoj, a koje je prezentirala Sandra Švaljek na jučerašnjoj konferenciji poslovnog tjednika Business.hr “Istraživanje i inovacije i njihov utjecaj na konkurentsku prednost tvrtki, gospodarstva i države”. Po inovativnosti prednjače vodeće tvrtke na hrvatskom tržištu, kojih oko 80 posto inovira, dok su inovacijama sklonija veća poduzeća nego male tvrtke. Češće inoviraju poduzeća koja su prisutna na stranim tržištima, kao i ona u kojima je značajan udio visokoobrazovanih zaposlenika. Navedeni rezultati po ocjeni Sandre Švaljek nisu loši, no zabrinjavajućim ističe za zemlju koja se poput Hrvatske bazira na uslužnom sektoru vrlo nisku inovativnost upravo tog sektora. Tek 19 posto uslužnih poduzeća bavi se inovacijama, dok je taj udio u EU u prosjeku oko 40 posto. Nisku inovativnost ona povezuje s niskom istraživačko-razvojnim aktivnostima poduzeća. Naime, EIZ je utvrdio kako visok postotak onih poduzeća koja inoviraju zapravo nemaju istraživačko-razvojnih aktivnosti. U sektoru proizvodnje istraživanje i razvoj nema čak 33,8 posto tvrtki, a u sektoru usluga 20,8 posto. Razloge niske inovativnosti Sandra Švaljek nalazi i u tome što tek mali broj poduzeća kontinuirano ima aktivnosti na istraživanju i razvoju, kao i u slaboj komercijalizaciji inovacija. Naime, kod 78 posto onih tvrtki koje inoviraju, prihodi od inovacija manji su od 30 posto ukupnih prihoda. Istraživanje je pokazalo i da znanost i industrija u Hrvatskoj “ne mogu puno ponuditi jedni drugima”, pa kao jednu od mjera za unapređenje inovacijske sposobnosti poduzeća Sandra Švaljek ističe tješnju suradnju sa znanstvenicima. Prepreka za snažniju inovativnost poduzeća, koja bi popravila i njihovu konkurentnost, po njezinim su riječima tržišne naravi, u prvom redu visoki su troškovi inoviranja i prisutan je nedostatak izvora financiranja, ali Švaljek naglašava i nedostatnu potporu države.

RH zaostaje za razvijenim zemljama

Hrvatska po inovacijskom kapacitetu i ulaganjima u istraživanje značajno zaostaje za razvijenim zemljama i članicama EU-a. Prema indeksu gospodarstva znanja Svjetske banke, kako je kazao direktor Business.hr-a Željko Šundov, Hrvatska je tek na devetom mjestu od 25 zemalja istočne Europe i srednje Azije, a među kojima predvode Estonija i Slovenija. Dvije kandidatkinje za punopravno članstvo u EU, Runumjska i Bugarska, lošije su plasirane od Hrvatske, no zbog takvog zaostajanja zemlje kandidatkinje se, dodao je Šundov, ne mogu uklopiti u razvojne ciljeve koje je sebi postavila EU, svjesna da zaostaje za glavnim konkurentima SAD-om i Japanom.