EN DE

Srbija pristojbama zatvara svoje tržište vode

Autor: Milan Šćekić
10. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Crnogorski vlasnici tvornica za flaširanje vode tuže se da za izvoz u susjednu državu moraju plaćati dodatne analize

Unatoč tome što raspolaže značajnim vodnim resursima i ima čak sedam tvornica za flaširanje vode kapaciteta 350 milijuna litara godišnje, iz Crne Gore i dalje odlaze milijuni eura na uvoz tog proizvoda.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prošle godine Crna Gora je uvezla 40 milijuna litara flaširane vode i za to utrošila blizu osam milijuna eura. S druge strane, Crna Gora je na strana tržišta prošle godine izvezla samo 600.000 litara vode koja je, prema tvrdnjama proizvođača, jedna od najkvalitetnijih u svijetu. Mala je utjeha vlasnicima tvornica za flaširanje vode što je njihov izvoz udvostručen u prošloj godini, u odnosu na pretprošlu. Razlog je što je ta količina još uvijek znatno manja prema 40 milijuna litara koliko je uvezeno u Crnu Goru. Uzroci tako loše izvozne bilance su različiti uvjeti za poslovanje u državama regije, posebno u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Za razliku od njih, crnogorski proizvođači plaćaju visoke administrativne pristojbe za izvoz što njihov proizvod na stranim tržištima, zbog više cijene, čini manje konkurentnim. Neke od tih naknada ne postoje nigdje u regiji, tvrde vlasnici crnogorskih tvornica za flaširanje vode. Primjerice, oni prilikom izvoza u Srbiju moraju platiti i dodatnu analizu koja potvrđuje sigurnost i kvalitetu njihovog proizvoda. Takav certifikat, koji daju nadležne institucije u Crnoj Gori, u Srbiji se ne priznaje. S druge strane, srpske kompanije pošteđene su takvog plaćanja, jer za njihov izvoz u Crnu Goru takav postupak nije potreban. Njihovi jedini troškovi vezani su za usluge špedicije na granici i carini. Po jednom šleperu izvezene vode u Srbiju, čija vrijednost prosječno iznosi 4000 eura, crnogorski proizvođači plaćaju dodatnih 1000 eura. Troškovi srpskih proizvođača za izvoz u Crnu Goru su dvostruko manji što je dokaz neravnopravnog položaja na tržištu. U ministarstvu za poljoprivredu kažu da uvjete za plasman vode u svim zemljama regije treba što prije ujednačiti. Ministar poljoprivrede Milutin Simović kaže da Crna Gora nije sklona uvođenju reciprociteta, ali i da ne isključuje i takvu mogućnost.

Unatoč tome što raspolaže značajnim vodnim resursima i ima čak sedam tvornica za flaširanje vode kapaciteta 350 milijuna litara godišnje, iz Crne Gore i dalje odlaze milijuni eura na uvoz tog proizvoda.

Prošle godine Crna Gora je uvezla 40 milijuna litara flaširane vode i za to utrošila blizu osam milijuna eura. S druge strane, Crna Gora je na strana tržišta prošle godine izvezla samo 600.000 litara vode koja je, prema tvrdnjama proizvođača, jedna od najkvalitetnijih u svijetu. Mala je utjeha vlasnicima tvornica za flaširanje vode što je njihov izvoz udvostručen u prošloj godini, u odnosu na pretprošlu. Razlog je što je ta količina još uvijek znatno manja prema 40 milijuna litara koliko je uvezeno u Crnu Goru. Uzroci tako loše izvozne bilance su različiti uvjeti za poslovanje u državama regije, posebno u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Za razliku od njih, crnogorski proizvođači plaćaju visoke administrativne pristojbe za izvoz što njihov proizvod na stranim tržištima, zbog više cijene, čini manje konkurentnim. Neke od tih naknada ne postoje nigdje u regiji, tvrde vlasnici crnogorskih tvornica za flaširanje vode. Primjerice, oni prilikom izvoza u Srbiju moraju platiti i dodatnu analizu koja potvrđuje sigurnost i kvalitetu njihovog proizvoda. Takav certifikat, koji daju nadležne institucije u Crnoj Gori, u Srbiji se ne priznaje. S druge strane, srpske kompanije pošteđene su takvog plaćanja, jer za njihov izvoz u Crnu Goru takav postupak nije potreban. Njihovi jedini troškovi vezani su za usluge špedicije na granici i carini. Po jednom šleperu izvezene vode u Srbiju, čija vrijednost prosječno iznosi 4000 eura, crnogorski proizvođači plaćaju dodatnih 1000 eura. Troškovi srpskih proizvođača za izvoz u Crnu Goru su dvostruko manji što je dokaz neravnopravnog položaja na tržištu. U ministarstvu za poljoprivredu kažu da uvjete za plasman vode u svim zemljama regije treba što prije ujednačiti. Ministar poljoprivrede Milutin Simović kaže da Crna Gora nije sklona uvođenju reciprociteta, ali i da ne isključuje i takvu mogućnost.

Autor: Milan Šćekić
10. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close