Predsjednik Islanda Ólafur Ragnar Grímsson zaustavio je odobravanje 3,8 milijardi eura vrijednog sporazuma kojim bi Island trebao isplatiti odštetu Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Sporazum je sklopljen kako bi se Britancima i Nizozemcima nadoknadio novac koji su tamošnji regulatori isplatili vlastitim građanima, štedišama islandske banke Icesave.

Islandski parlament je sredinom prošlog tjedna odobrio sporazum, no predsjednik Grímsson odbio ga je potpisati čime je stvorio dodatnu napetost u ionako problematičnom ekonomskom oporavku te države. Grímsson se preko vikenda trebao sastati s oponentima sporazuma te je trebao primiti peticiju koju je potpisalo deset posto stanovnika Islanda, a kojom se poziva odbijanje sporazuma. Građani Islanda drže da oni ne bi trebali plaćati za pogreške koje su učinili njihovi bankari i koje su, u konačnici, dovele do kolapsa tamošnjeg bankovnog sustava prilikom početka financijske krize prije gotovo godinu i pol. Nakon što je banka Icesave, internetska banka koja je bila dio islandske banke Landesbanki, propala, Velika Britanija i Nizozemska su isplatile štediše iz vlastitih država. Island bi, prema sadašnjem dogovoru, trebao platiti 2,3 milijarde funti Britaniji te 1,2 milijarde eura Nizozemskoj. Odšteta je jednaka polovici bruto domaćeg proizvoda Islanda i svakog bi tamošnjeg građana opteretila s novih 12.000 eura ‘duga’. Islanđani stoga vjeruju da bi sporazum znatno usporio gospodarski oporavak. Odgoda u odobravanju sporazuma donijela je novu sumnju u mogućnost Islanda za pristupanjem Europskoj uniji. Isto tako, pod upitnik je stavljen i 7 milijardi eura vrijedan plan spašavanja gospodarstva. Rješavanje problema odštete jedan je od glavnih uvjeta za isplati pomoći Međunarodnog monetarnog fonda te drugih zajmodavaca.
(pd)

Sporazum

Već jednom odobren
Sporazum o isplati Velike Britanije i Nizozemske islandski je parlament već odobrio sredinom ljeta ove godine. No zbog nekih odredbi s kojima se nisu slagali Britanci i Nizozemski sporazum je išao na doradu. Parlament Islanda ponovo je, s vrlo uskom većinom (33-30), sredinom prošlog tjedna odobrio novi sporazum, no pitanje je hoće li ga predsjednik Grímsson u konačnici i potpisati.