Izvori financiranja domaćih banaka kćeri koji su proteklih godina neometano pristizali iz matičnih banaka u inozemstvu više neće biti tako izdašni. Stoga očekujem kako će se borba za domaće izvore financiranja zaoštriti i time ćemo dobiti novu dimenziju na domaćem bankarskom tržištu.

To se poglavito može očekivati s obzirom na najave banaka o njihovoj namjeri da mijenjaju, odnosno povećavaju svoje tržišne udjele. Unatoč pojačanoj borbi za domaće depozite i štednju njihova će cijena postupno početi padati. Znatniji pad može se očekivati kod korporativnih depozita. Istodobno sa smanjivanjem pasivnih kamatnih stopa doći će i do pada kamatnih stopa na kredite. Međutim, taj će trend biti postupan i vjerojatno se neće odvijati onom dinamikom i intenzitetom kako to očekuju domaća javnost i gospodarska zajednica. Bonitet i kreditna sposobnost klijenta predstavljat će kriterij za odobrenje kredita, dok će kolaterali u obliku nekretnina biti od sekundarnog značenja. Rast kredita na razini sustava neće prelaziti jednoznamenkaste brojke. Povećavanje udjela loših kredita u ukupnim kreditima moglo bi se zaustaviti u drugom dijelu godine. Zaštita i upravljanje portfeljem loših kredita predstavljat će jedan od prioriteta u poslovanju banaka, kao i angažiranje značajnih ljudskih i materijalnih resursa. Banke će morati upotrijebiti sve svoje znanje, iskustvo, ali i novu kreativnost kako bi, rješavajući stare probleme, ostvarile prostor za novi razvoj i nove projekte najkvalitetnijim gospodarstvenicima i poduzetnicima. U upravljanju likvidnosti sustava smatram da nisu izgledne znatnije promjene u smislu instrumentarija monetarne politike. Promjene možemo očekivati ako dođe do novih okolnosti. Tada su mogući i radikalniji potezi Hrvatske narodne banke. Banke će trebati angažirati znatne operativne i tehnološke resurse kako bi ostvarile prilagodbu novom regulatornom okviru koji donosi novi Zakon o kreditnim institucijama s pripadajućim podzakonskim aktima. Funkcija upravljanja rizicima sve će više dobivati na važnosti jer je ova kriza jasno pokazala oportunitetne koristi od ulaganja u ovaj dio bankarskog poslovanja. Novi regulatorni okvir kroz svoje zakonske odredbe podržava snažniju orijentaciju banaka na upravljanje rizicima. U 2010. godini ne očekujem znatnije promjene tržišnih udjela među bankama koje posluju u Hrvatskoj. Međutim, borba za klijente, poglavito one najbolje i najkvalitetnije, dolazit će sve više do izražaja.

Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a