EN DE

Ferstl: Cijena novca neće znatno pasti

Autor: Poslovni.hr
28. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Iako su financijski sustav i monetarna politika djelovali izrazito stabilizacijski u dosadašnjem tijeku globalne financijske krize, razvoj domaće recesije ipak je postrožio tržišne uvjete poslovanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

S jedne strane pad BDP-a, nedovoljna fiskalna prilagodba te znatno reducirani dotok inozemnoga kapitala privatnom sektoru narušili su likvidnost u gospodarstvu, što je dodatno produbilo pad ekonomske aktivnosti. S druge se pak strane zbog pogoršanih srednjoročnih ekonomskih očekivanja znatno smanjila potražnja za financiranjem. Na međunarodnom planu hrvatska Vlada ponovno je ubrzala pregovore s EU, što također pridonosi stabilnosti ekonomije te pozitivno utječe na dugoročna očekivanja. Među ponajvećim izazovima s kojima se Hrvatska kratkoročno suočava su neizbježna fiskalna konsolidacija, restrukturiranje privatnog sektora, kao i rastući stupanj spremnosti građana na promjene. Baš kao i u većini europskih ekonomija, fiskalna prilagodba vjerojatno će se dogoditi kroz “zamrzavanje” javne potrošnje per capita, daljnju reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava te privatizaciju, što bi sve trebalo pridonijeti smanjenju udjela države u gospodarstvu. Nema sumnje da bi sve to u kombinaciji s mjerama za olakšanje uvjeta poslovanja hrvatskom gospodarstvu omogućilo postizanje više potencijalne stope rasta te bržu konvergenciju jednom kad zemlja postane punopravna članica EU. Javne investicije kao motor rasta u proteklim godinama i dalje će ostati na popisu prioriteta s obzirom na brojne prilagodbe infrastrukture standardima EU, ali će se, dakako, više pozornosti trebati dati maksimiziranju prinosa na novac poreznih obveznika. Daljnji rast nezaposlenosti, razduživanje tvrtki te relativno smanjena potpora države imaju negativne efekte i na restrukturiranja privatnog sektora. Nakon tih bolnih procesa, kojima su izložene mnoge istočnoeuropske ekonomije, hrvatska realna ekonomija trebala bi biti žilavija i spremnija na konkurentske pritiske na zajedničkim tržištima EU.

Iako su financijski sustav i monetarna politika djelovali izrazito stabilizacijski u dosadašnjem tijeku globalne financijske krize, razvoj domaće recesije ipak je postrožio tržišne uvjete poslovanja.

S jedne strane pad BDP-a, nedovoljna fiskalna prilagodba te znatno reducirani dotok inozemnoga kapitala privatnom sektoru narušili su likvidnost u gospodarstvu, što je dodatno produbilo pad ekonomske aktivnosti. S druge se pak strane zbog pogoršanih srednjoročnih ekonomskih očekivanja znatno smanjila potražnja za financiranjem. Na međunarodnom planu hrvatska Vlada ponovno je ubrzala pregovore s EU, što također pridonosi stabilnosti ekonomije te pozitivno utječe na dugoročna očekivanja. Među ponajvećim izazovima s kojima se Hrvatska kratkoročno suočava su neizbježna fiskalna konsolidacija, restrukturiranje privatnog sektora, kao i rastući stupanj spremnosti građana na promjene. Baš kao i u većini europskih ekonomija, fiskalna prilagodba vjerojatno će se dogoditi kroz “zamrzavanje” javne potrošnje per capita, daljnju reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava te privatizaciju, što bi sve trebalo pridonijeti smanjenju udjela države u gospodarstvu. Nema sumnje da bi sve to u kombinaciji s mjerama za olakšanje uvjeta poslovanja hrvatskom gospodarstvu omogućilo postizanje više potencijalne stope rasta te bržu konvergenciju jednom kad zemlja postane punopravna članica EU. Javne investicije kao motor rasta u proteklim godinama i dalje će ostati na popisu prioriteta s obzirom na brojne prilagodbe infrastrukture standardima EU, ali će se, dakako, više pozornosti trebati dati maksimiziranju prinosa na novac poreznih obveznika. Daljnji rast nezaposlenosti, razduživanje tvrtki te relativno smanjena potpora države imaju negativne efekte i na restrukturiranja privatnog sektora. Nakon tih bolnih procesa, kojima su izložene mnoge istočnoeuropske ekonomije, hrvatska realna ekonomija trebala bi biti žilavija i spremnija na konkurentske pritiske na zajedničkim tržištima EU.

S jedne strane pad BDP-a, nedovoljna fiskalna prilagodba te znatno reducirani dotok inozemnoga kapitala privatnom sektoru narušili su likvidnost u gospodarstvu, što je dodatno produbilo pad ekonomske aktivnosti. S druge se pak strane zbog pogoršanih srednjoročnih ekonomskih očekivanja znatno smanjila potražnja za financiranjem. Na međunarodnom planu hrvatska Vlada ponovno je ubrzala pregovore s EU, što također pridonosi stabilnosti ekonomije te pozitivno utječe na dugoročna očekivanja. Među ponajvećim izazovima s kojima se Hrvatska kratkoročno suočava su neizbježna fiskalna konsolidacija, restrukturiranje privatnog sektora, kao i rastući stupanj spremnosti građana na promjene. Baš kao i u većini europskih ekonomija, fiskalna prilagodba vjerojatno će se dogoditi kroz “zamrzavanje” javne potrošnje per capita, daljnju reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava te privatizaciju, što bi sve trebalo pridonijeti smanjenju udjela države u gospodarstvu. Nema sumnje da bi sve to u kombinaciji s mjerama za olakšanje uvjeta poslovanja hrvatskom gospodarstvu omogućilo postizanje više potencijalne stope rasta te bržu konvergenciju jednom kad zemlja postane punopravna članica EU. Javne investicije kao motor rasta u proteklim godinama i dalje će ostati na popisu prioriteta s obzirom na brojne prilagodbe infrastrukture standardima EU, ali će se, dakako, više pozornosti trebati dati maksimiziranju prinosa na novac poreznih obveznika. Daljnji rast nezaposlenosti, razduživanje tvrtki te relativno smanjena potpora države imaju negativne efekte i na restrukturiranja privatnog sektora. Nakon tih bolnih procesa, kojima su izložene mnoge istočnoeuropske ekonomije, hrvatska realna ekonomija trebala bi biti žilavija i spremnija na konkurentske pritiske na zajedničkim tržištima EU.

Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke

Autor: Poslovni.hr
28. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close