Iako je od listopada 2008. godine pa sve do početka ovogodišnjeg studenog, srpski dinar izgubio oko 18 posto svoje vrijednosti, to nije izazvalo tako žučnu reakciju tamošnjih poduzetnika poput one koja je uslijedila nakon nedavnog višetjednog dodatnog slabljenja srpske valute.

Moglo bi se zaključiti da su nakon bure, koja je prošle jeseni napravila pomutnju na srpskom financijskog tržištu, svi bili sretni što dinar nije pao još niže. Sada su se pak, naviknuti na njegovu relativnu stabilnost (tečaj se uglavnom kretao u rasponu od 93,5 do 94,5 dinara za jedan euro), osjećali prevarenim. Jer prvog studenog srednja vrijednost eura po tečaju središnje banke bila je 93,4346 dinara, a 7. prosinca, kada je dodirnuta najniža točka, tečaj europske valute porastao je za 3,4 posto i dosegnuo 96,5657 dinara. Najžučnije su reagirali gospodarstvenici okupljeni u klubu Privrednik. Ova udruga, koja okuplja srpsku poduzetničku elitu, tražila je hitan sastanak s guvernerom Narodne banke Srbije (NBS) Radovanom Jelašićem.

Dva glavna razloga
Nekoliko je razloga utjecalo na dramatičnu promjenu raspoloženja srpskih poduzetnika. Ubrzan rast tečaja poremetio je dotadašnju predvidivost kretanja i počeo rušiti planove za poslovanje. Drugi ozbiljan problem je samo razdoblje u kojem je oslabio dinar. Krajem godine ažuriraju se plaćanja. Velike kompanije nastoje sravnati svoje dugove, a u igri velikih brojeva i za pola postotka skuplji euro, kako je primijetio predsjednik Uprave Metalca iz Gornjeg Milanovca Dragoljub Vukadinović, znači nekoliko desetina milijuna dinara manje u blagajni.

Oštra reakcija
Guverner Radovan Jelašić, što mu do sada nije bilo uobičajeno, reagirao je veoma oštro. Poručio je da ne vidi svrhu sastanka i da gospodarstvenici griješe ako misle da će središnja banka braniti fiksni tečaj. To je dodatno ozlovoljilo srpske poduzetnike, jer nitko od njih nije ni tražio nepromjenjivu vrijednost dinara. Ulje na vatru dolio je predsjednik Udruge banaka Srbije Veroljub Dugalić tvrdnjom da je sreidšnja banka imala dovoljno deviznih pričuva za obranu dinara i da je svjesno oklijevala. Mnogi ponašanje središnje banke vezuju za neku vrstu prešutnog sporazuma s Vladom Srbije da se politikom tečaja potiče izvoz. Takva strategija u Srbiji ima svoje zagovornike, no ima i dovoljno protivnika. Predstojeći božićni i novogodišnji blagdani, kada tečaj po pravilu pada, pokazat će je li ovo bio samo incident ili nagovještaj trajnije politike.

Kritika

Rezerve dovoljne za obranu
U tvrdnji, koju je iznio predsjednik Udruge banaka Srbije Veroljub Dugalić, da je Narodna banka Srbije imala dovoljno rezervi za obranu tečaja dinara ima, čini se, istine. Naime, NBS je krajem studenog ove godine zajedno s poslovnim bankama raspolagala sa 11,3 milijarde eura deviznih rezervi. Strategiju o tome da se slabijim dinarom potiče izvoz kritizirao je i predsjednik Uprave Droge Kolinska Slobodan Vučićević koji je rekao da, usprkos devalvaciji od 18 posto, izvoz njegovih kompanija nije porastao ni za jedan postotak.