Hrvatska narodna banka zadužena je za superviziju poslovanja banaka, ali ni u kojem slučaju ne treba i ne može preuzeti ulogu uprave i voditi poslovanje banke, odnosno nadzornog odbora čiji zadatak je nadzor nad radom uprave”, osnovna je poruka HNB-ova reagiranja na istup hadezeovca Gorana Marića kojim se kao predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, ne prvi put, obrušio na središnju banku.

Marić je, podsjetimo, u saborskoj raspravi o Zakonu o osiguranju depozita za rizične plasmane Hrvatske poštanske banke okrivio HNB.“Problem loših plasmana HPB-a pokušava se politizirati i čak se proziva NNO i utjecaj politike, a jako se dobro zna da obveza NO-a nije procjenjivati rizičnost kreditnih plasmana već je to posao HNB-a”, kazao je Marić. Uz podsjetnik na zakonska uporišta podjela ovlasti i odgovornosti, naglašava se i da “HNB nema ovlasti za uplitanje u konkretne poslovne i kreditne odluke banke”, ali da je “od 2006. proveo i dva izravna nadzora u HPB-u na osnovi kojih je naložio provođenje čak 42 mjere za otklanjanje nezakonitosti i poboljšanje stanja. Nadzorom putem analize financijskih izvješća HNB je također utvrdio propuste u poslovanju, o čemu je uprava banke bila pravovremeno obaviještena, te su temeljem nadzora rješenjem naložene mjere za poboljšanje stanja u banci. U svim obavljanim nadzorima i naloženim mjerama osobita pozornost posvećena je adekvatnosti kapitala, upravljanju rizicima s naglaskom na kreditni rizik, likvidnosti, kvaliteti aktive i pokrivenosti rizičnih plasmana adekvatnim rezervacijama, kažu i HNB-u. Svi zapisnici koji su sastavljeni temeljem nadzora HNB-a dostavljeni su, ističu, i predsjedniku nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke. Temeljem zakonskih dužnosti i odgovornosti nadzorni odbor bio je dužan zauzimati stavove o nalazima HNB-a. Završno se pak ističe da ”iako je nadzorni odbor bio upoznat s nalazima koji su ukazivali na stanje u banci, HNB-u nikad nije upućen bilo kakav komentar ili prigovor na njihov sadržaj”.

Gubitak i rast

Gubitak HPB-a do kraja godine bi mogao iznositi nešto više od 250 mil. kuna, a ne milijardu kuna, kako su prenijeli neki mediji, kažu u banci. “Rast povjerenja ogleda se u rastu oročenih depozita stanovništva za 14,8% u 2009., od čega 7,8% u studenom. U posljednja tri mjeseca ostvareno je 60 posto operativne dobiti koja krajem studenog iznosi 99,6 milijuna kuna.