EN DE

Vivacity svjetleći paneli vidljivi iz svemira

Autor: Marija Birtić
10. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Štedljivi i ekološki prihvatljivi svjetleći paneli kojima se mogu obložiti čak i cijeli neboderi dostupni su i u Hrvatskoj

Što će se dogoditi s morem svjetlećih reklama koje se međusobno natječu u privlačenju pozornosti kad napokon uđemo u EU? Budući da još nismo članica, na našem se tržištu ne primjenjuje direktiva RoHs kojom se zabranjuje korištenje štetnih tvari u količini većoj od dopuštene, poput olova, kadmija, žive, kroma i broma u električnim i elektroničkim uređajima. Zasad se prema Pravilniku o gospodarenju električnim i elektroničkim uređajima i opremom posebno moraju izdvajati i odlagati samo uređaji koji imaju više od pet mg žive. Problem starih tehnologija svjetlećih reklama ponajprije je njihova kancerogenost za ljudski organizam, a potom i zagađivanje okoliša. No u odnosu na pretežito korištene neonske lampe postoje tehnološki znatno naprednija rješenja. Korejska tvrtka Hunatech razvila je tehnologiju svjetlećih panela na bazi hladne katodne lampe i dijamantno brušene akrilne ploče pod nazivom Vivacity. Fascinantno kod ovog rješenja jest da je svjetleća površina debljine samo tri milimetra, dok je cijeli svjetleći panel, odnosno reklama kao gotov proizvod, debljine 19 milimetara. U odnosu na stare tehnologije ovi paneli štede do 90 posto električne energije, a radni vijek im je oko 80.000 sati. To znači da će panel, ako ga držite uključenim 24 sata, uz prethodno navedenu uštedu raditi oko 12 godina. Zbog svih karakteristika elegantnim tankim panelima opremljeni su aerodromi u Zagrebu i Ljubljani.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Arhitekti staroga kova negoduju
Korejci su ovu tehnologiju toliko razvili da je postala sastavni dio moderne arhitekture. Naime, znatno napredniji nasljednik stare tehnologije dokazao se kao vrlo atraktivan gradivni element ne samo u internoj već i eksternoj upotrebi. Arhitekti i dizajneri panele koriste kao pregradne stijene, šankove, podove i stropove te plesne podije. Visoka otpornost na fizičku silu adut je kod vanjske primjene jer mnoge svjetleće reklame (ne)hotice budu razbijene. Mogu se rezati na sve moguće dimenzije, pa u vanjskoj primjeni dolazi od stupova i putokaza do cijelih pročelja zgrada. No razlog zbog kojeg će svaki marketingaš pomisliti “ovo je spektakularno” jest stakleni svjetleći panel. Naime, riječ je o prozirnoj površini koja se može koristiti umjesto stakla ili se može postaviti iza njega. Logo, slogan, amblem ili bilo što drugo dijamantno se izbrusi. Danju je panel staklo, a noću se pretvara u efektnu svjetleću reklamu. Zanimljivo je da se slaganjem panela može dobiti izuzetno velika površina, pa su mnogi novosagrađeni azijski i američki neboderi osvanuli s ekstremno velikim reklamama. Arhitekti staroga kova glasno negoduju što zgrade nose reklame veličine nogometnog igrališta, vlasnici tvrtki koje su se reklamirale zadovoljno su trljaju dlanove jer se njihova reklama sada može vidjeti i na izlasku iz Zemljine orbite. U panele se mogu ugraditi i LCD ekrani i LED displeyi, police i slično, što u najvećoj mjeri koristi kozmetička industrija. U Hrvatsku je ovu tehnologiju uvela osječka tvrtka Apria koja je i glavni zastupnik ovih panela za jugoistočnu Europu.

Što će se dogoditi s morem svjetlećih reklama koje se međusobno natječu u privlačenju pozornosti kad napokon uđemo u EU? Budući da još nismo članica, na našem se tržištu ne primjenjuje direktiva RoHs kojom se zabranjuje korištenje štetnih tvari u količini većoj od dopuštene, poput olova, kadmija, žive, kroma i broma u električnim i elektroničkim uređajima. Zasad se prema Pravilniku o gospodarenju električnim i elektroničkim uređajima i opremom posebno moraju izdvajati i odlagati samo uređaji koji imaju više od pet mg žive. Problem starih tehnologija svjetlećih reklama ponajprije je njihova kancerogenost za ljudski organizam, a potom i zagađivanje okoliša. No u odnosu na pretežito korištene neonske lampe postoje tehnološki znatno naprednija rješenja. Korejska tvrtka Hunatech razvila je tehnologiju svjetlećih panela na bazi hladne katodne lampe i dijamantno brušene akrilne ploče pod nazivom Vivacity. Fascinantno kod ovog rješenja jest da je svjetleća površina debljine samo tri milimetra, dok je cijeli svjetleći panel, odnosno reklama kao gotov proizvod, debljine 19 milimetara. U odnosu na stare tehnologije ovi paneli štede do 90 posto električne energije, a radni vijek im je oko 80.000 sati. To znači da će panel, ako ga držite uključenim 24 sata, uz prethodno navedenu uštedu raditi oko 12 godina. Zbog svih karakteristika elegantnim tankim panelima opremljeni su aerodromi u Zagrebu i Ljubljani.

Arhitekti staroga kova negoduju
Korejci su ovu tehnologiju toliko razvili da je postala sastavni dio moderne arhitekture. Naime, znatno napredniji nasljednik stare tehnologije dokazao se kao vrlo atraktivan gradivni element ne samo u internoj već i eksternoj upotrebi. Arhitekti i dizajneri panele koriste kao pregradne stijene, šankove, podove i stropove te plesne podije. Visoka otpornost na fizičku silu adut je kod vanjske primjene jer mnoge svjetleće reklame (ne)hotice budu razbijene. Mogu se rezati na sve moguće dimenzije, pa u vanjskoj primjeni dolazi od stupova i putokaza do cijelih pročelja zgrada. No razlog zbog kojeg će svaki marketingaš pomisliti “ovo je spektakularno” jest stakleni svjetleći panel. Naime, riječ je o prozirnoj površini koja se može koristiti umjesto stakla ili se može postaviti iza njega. Logo, slogan, amblem ili bilo što drugo dijamantno se izbrusi. Danju je panel staklo, a noću se pretvara u efektnu svjetleću reklamu. Zanimljivo je da se slaganjem panela može dobiti izuzetno velika površina, pa su mnogi novosagrađeni azijski i američki neboderi osvanuli s ekstremno velikim reklamama. Arhitekti staroga kova glasno negoduju što zgrade nose reklame veličine nogometnog igrališta, vlasnici tvrtki koje su se reklamirale zadovoljno su trljaju dlanove jer se njihova reklama sada može vidjeti i na izlasku iz Zemljine orbite. U panele se mogu ugraditi i LCD ekrani i LED displeyi, police i slično, što u najvećoj mjeri koristi kozmetička industrija. U Hrvatsku je ovu tehnologiju uvela osječka tvrtka Apria koja je i glavni zastupnik ovih panela za jugoistočnu Europu.

Odmah primjene u turizmu
Direktor i vlasnik tvrtke Krunoslav Weinpert uz navedene primjene svjetlećih panela osmislio je i vlastiti. Riječ je o svjetlećem panelu na stalku koji se napaja električnom energijom preko akumulatora te je energetski neovisan. Radi od osam do 10 sati, a mogućnost odvajanja od objekta velika je prednost u promociji. Ovakvo rješenje najbrže je pronašlo svoju primjenu u turizmu pomoću kojega vlasnici objekata u sporednim ulicama obavještavaju ciljnu skupinu gdje su i što nude. Kada je u pitanju zaštita okoliša, vanjski “billboardi” često su indirektno osvijetljeni, što dovodi do velikog rasipanja svjetlosti, odnosno zagađenja prostora svjetlošću, narušavanja mira stanara te remećenja bioritma životinja. Kod Vivacity tehnologije nema rasipanja svjetlosti; panel može biti izuzetno velik, no svijetlit će samo reklamna površina. Apria provodi i kampanju zamjene starog za novo jer se ovi paneli mogu reciklirati. Lampe je moguće upotrijebiti u nekom drugom proizvodu, a akrilne ploče rezati i prilagođavati manjim panelima. Vivacity svjetleći paneli su u startu od 20 do 30 posto skuplji, no nakon nekoliko godina korištenja dvostruko jeftiniji. Apria zainteresiranim klijentima prije prelaska na ovu tehnologiju izrađuje tehnoekonomsku analizu isplativosti. Uz prodaju Apria nudi i kompletnu uslugu montaže te postprodajni servis. “Klijenti imaju dvogodišnju garanciju na sve usluge, a sedam godina im je osiguran servis i svi rezervni dijelovi na instaliranu opremu. Vivacity svjetleći paneli su u Europi znatno skuplji nego u Hrvatskoj. Radimo s minimalnim maržama kako bismo taj proizvod približili kupcu i otvorili tržište”, kaže Weinpert.

Autor: Marija Birtić
10. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close